AVAZ LANSIRAO SENZACIJU: Švicarski Glencore želi kupiti mostarski Aluminij!

Pozivajući se na Dnevni avaz, hrvatski mediji pišu kako je na pomolu rješenje za najveću tvornicu Hercegovine, mostarski Aluminij, jer navodno najveća svjetska kompanija za trgovinu rudama i sirovinom Glencore, čije je središte u Švicarskoj, želi postati strateški partner posrnuloj mostarskoj kompaniji.

  • Ekonomija

  • 16. Jun. 2019  16. Jun. 2019

  • 4

Hrvatski meidji pišu kako je prije nekoliko dana uprava Aluminija naložila postupno gašenje proizvodnje jer je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne u jednom trenutku obustavila isporuku električne energije tom poduzeću, zbog dugovanja od oko 141 miliona eura.

Ipak, u zadnji je trenutak osigurana struja za sljedećih 15-tak dana pa je odluka o gašenju proizvodnje u Aluminiju prolongirana, ali oko 1000 radnika i dalje strepi za svoju sudbinu.

Uprava mostarske kompanije i Vlada FBiH, koja u toj firmi ima 44 posto vlasničkoga udjela, tragaju za strateškim partnerom koji je jedina nada za spas kompanije.

Kako javlja Dnevni avaz, pozivajući se na izvore u federalnoj vladi, švicarski Glencore se zadnjih dana spominje kao najozbiljniji kupac Aluminija koji godinama grca u višemilijunskim gubicima.

U švicarskom poduzeću vlasnički udjel imaju i Britanci. Godišnji promet kompanije je oko 150 milijardi dolara, poduzeće diljem svijeta upošljava oko 150 hiljada radnika. Glencore je povezan i s jednim od velikih brodarskih prijevoznika, kompanijom „SwissMarine“.

Mostarski Aluminij posluje s Glencoreom više od 20 godina. Preko te kompanije u Mostar dolazi glinica, a na svjetsko tržište odlaze aluminijski proizvodi.

U razdoblju kada je poduzeće vodio Mijo Brajković, Aluminij je bio na korak do prodaje Glencoreu, ali je u zadnji trenutak taj posao propao, po mnogima zbog otpora u Vladi FBiH. Većinski vlasnik Aluminija su mali dioničari s 44 i TLM iz Šibenika s 12 posto vlasničkih dionica, što je ukupno 56 posto vlasništva čime kontroliraju odlučivanje u poduzeću, što znači da Vlada Federacije BiH nije mogla zaiustaviti prodaju Aluminija švirarskom Glencoru.

Višemilionska dugovanja su glavna prepreka za prodaju Aluminija ili za ulazak strateškoga partnera.

Kako piše Avaz , osim dugovanja prema Elektroprivredi HZ HB od oko 141 milion eura, nekadašnji mostarski gigant duguje i dobavljačima oko 38 milijuna eura, a poslovnim bankama oko 11 miliona eura, što je ukupni dug kompanije od oko 190 miliona eura.

Uprava Aluminija godinama upozorava kako kompanija nije konkurentna na tržištu jer plaća najskuplju električnu energiju, ali taj problem nikada nije riješen.

Potencijalni strateški partneri poput širokobriješkoga FEALA traže da im Vlada FBiH, koja je vlasnik dviju elektroprivreda u FBiH, osigura nabavu električne energije po povoljnijoj cijeni čime bi tvrtka postala konkurentnija, ali iz Vlade FBIH upozoravaju na slobodno formiranje cijena i otvoreno tržište.

Htvatski mediji pišu da će u ponedjeljak u Mostaru biti održan sastanak zainteresiranih strana na kojem će biti prezentirani program i efekti finansijske konsolidacije Aluminija te revizorski izvještaj o financijskom poslovanju kompanije.

Podsjećamo, sredinom 2017. godine, "Slobodna Bosna" je opsežno pisala o zakulisnom aranžmanu lidera SBB-a Fahrudina Radončića i lidera HDZ-a, Dragana Čovića, o snabdijevanju strujom Aluminijskog kombinata koji je Elektroprivredu BiH koštao višemilionskog gubitka. 

Najveće zasluge za ovaj ugovor pripadaju Džemi Borovini, izvršnom direktoru u EP BiH za trgovinu i snabdijevanje, koji je na tu funkciju došao kao kadar Radončićevog SBB-a, te Mariju Gadžiću, tadašnjem direktoru Aluminijskog kombinata Mostar, koji se tu obreo kao kadar Čovićevog HDZ-a.

Ugovor sa Aluminijskim kombinatom Mostar, sklopljen u novembru 2016. godine, odnosio se na prvi i drugi kvartal 2017. godine. Za prvi kvartal ugovorena je cijena od 37 eura po megavat-satu (MWH), a za drugi kvartal od 33 eura po megavat-satu. I u prvom i u drugom slučaju prodajna cijena je niža od proizvodne koja iznosi oko 44 eura po megavat-satu, pa je već tada bilo jasno da će EPBiH potonuti u gubitak.

Cijena električne energije na mađarskoj berzi HUPEX za januar 2017. godine je bila u prosjeku iznad 90 eura za megavat-sat a kasnije i 140 eura! Dakle, cijene po kojima je EP BiH prodala struju Aluminiju višestruko su bile niže od tržišnih!

Tako je nastao šestomjesečni gubitak EPBiH od oko 23 miliona KM, koji je aktuelna uprava namjeravala pokriti povećanjem cijena struje.

I što je još tragičnije za EPBiH i bosanske rudare, umjesto gubitka od 23 miliona KM, EP BiH je mogla ostvariti dobit od najmanje 40 miliona eura, jer se cijena struje na evropskom tržištu u tm razdoblju kretala u rasponu od 90 do 140 eura za megavatsat, dakle najmanje dva a u nekom periodu i tri puta iznad cijena po kojoj je EPBiH prodavala struju mostarskom Aluminiju. 

Direktnu odgovornost za ovakve katastrofalne rezultate i nesavjesno poslovanje snosi Radončićev pulen u EPBIH, Džemo Borovina, ali i njegov stranački šef Radončić, koji je bez sumnje u partnerstvu s Čovićem aminovao cijeli aranžman.

Treba li uopće podsjećati da je i tada, u vrijeme ovog za EPBIH štetnog aranžmana, strateški partner Aluminijskog kombinata bio upravo Glencore.

(S.B./Agencije)

loading...

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...