RUŽICA JUKIĆ BRANI TEGELTIJU ŠIREĆI PANIKU: „Uvođenjem AMERIČKOG pravnog sistema, SRUŠEN PRAVNI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE“!?

U opsežnoj objavi dopredsjednica VSTV-a BiH Ružica Jukić na Facebooku se referirala na razloge koji su doveli do lošeg stanja u pravosudnom sustavu Bosne i Hercegovine

  • Društvo

  • 28. Jul. 2019  28. Jul. 2019

  • 2

Objavu s Facebooka Ružice Jukić prenosimo u cijelosti:

-Osnovna razlika između kontinentalnog pravnog sustava (našeg kojeg smo primjenjivali do reforme pravosuđa) i anglosaksonskog (američkog) pravnog sustava je u tome, što kontinentalno pravo počiva na zakonima i čvrstim pravilima, a anglosaksonsko na sudskim slučajevima odnosno na mišljenju suca.

U kontinentalnom pravu postoji pravna sigurnost, predvidivost i izvjesnost sudskih odluka.

Kontinentalno europsko pravo je dominantno u najvećem dijelu svijeta.

Ono se tradicionalno primjenjuje i na velikoj teritoriji van Europe – u većem dijelu Azije.

Početkom reforme pravosudnog sustava u Bosni i Hercegovini se donosi niz procesnih zakona, koji predstavljaju mix kontinentalnog i anglosaksonskog pravnog sustava, te je ova mješavina dovela do pravne nesigurnosti i neizvjesnosti sudskih postupaka.

Anglosaksonsko pravo, iako je prisutno u manjem dijelu svijeta, se agresivno implementira posljednjih godina u kontinentalne pravne sustave.

S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina zemlja u tranziciji, nametnut joj je pravni sustav , kao i drugim zemljama tranzicije.

Pravni sustav je operativni sustav i isti će pasti ako mu se nameću oprečna pravila.

U kaznenom postupku se po uzoru na američki pravni sustav uvode skraćeni postupci, gdje je jedan zauzeo značajno mjesto, a to je sporazum o priznanju krivnje.

Međutim, najveća zamjerka oštećenih je upravo što oni više nisu stranka u postupku, te ni na koji način ne mogu spriječiti da se takav sporazum zaključi u slučaju da nisu zadovoljni predloženom sankcijom.

Ovo iz razloga, jer su oštećeni izbačeni iz kaznenog postupka kao stranka, za razliku od ranijeg zakona u kojem su mogli i nastaviti kazneni postupak, kada bi tužitelj odustao od istrage.

Ovo je najveći problem i doveo je oštećene, očaja i nevjerovanja u pravosudni sustav.

Sada se na odluku tužitelja o nevođenju istrage ili obustavi istrage može uložiti prigovor o njemu odlučuje glavni tužitelj. Npr. kada Glavni tužitelj Tužiteljstva BiH donese odluku, oštećeni više nema nikakvih prava.

Mnogi građani navode da su obustavljene istraga, iako je postojalo dovoljno dokaza u spisu, čime sumnjaju u zlouporabe funkcije tužitelja i glavnih tužitelja.

Također se uvodi izravno i unakrsno ispitivanje što produžuje sam tijek postupka, a tužitelji, odvjetnici i suci nisu bili odmah spremni na tu promjenu, pa je bilo vrlo teško suditi, kada morate i po 5 puta reći odvjetniku ili tužitelju u okviru jednog pitanja da isto preformulira, jer se recimo ne radi o unakrsnom, nego izravnom ispitivanju

Smatram da treba odmah pristupiti izmjeni ove odredbe u Zakona o kaznenom postupku i vraćanje oštećenog kao stranke u postupak.

U reformi je VSTV izabrao suce i tužitelja, na osnovu kriterija, koji su opet nametnuti, bez mogućnosti provjere morala ili ponašanja u društvu sudaca i tužitelja, koji su veoma važni za obavljanje ovakve funkcije.

Prvi i drugi saziv VSTV-a su imenovali skoro pa većinu sudaca i tužitelja i isti su imenovani od postojećih sudaca i tužitelja. Veoma mali broj nije prošao, ali su skoro pa svi ponovo vraćeni za vrijeme drugog saziva VSTV.

Smatram da nikakav sastav VSTV ne može promijeniti povjerenje javnosti i da će povjerenje biti onda, kada se uvede pravni lijek u vidu žalbe na odluku o imenovanju o kojoj bi odlučivao drugi organ a ne VSTV.

Inače rad VSTV je otvoren za javnost i VSTV je uskladilo sve svoje pravilnike s preporukama stručnjaka Europske unije.

Naravno u reformi je smanjen broj sudova, pa tako i sudaca iako je predmeta bilo i previše, a da bi se godinama zbog složenih društvenih odnosa sve više i povećavao broj predmeta.

Po mom mišljenju nije trebalo smanjivati broj sudaca nego povećati i završiti predmete, pa tek onda ići u smanjenje broja sudaca, da se počne raditi s manjim brojem predmeta.

Ured stegovnog (disciplinskog) tužitelja je u okviru VSTV-a, ali potpuno autonoman, tako da članovi Vijeća niti znaju za određen prekršaj sudaca i tužitelja, niti mogu bilo što poduzeti, ukoliko stegovni tužitelj ne podigne stegovnu tužbu.

Na odluku stegovnog tužitelja da se neće voditi stegovni postupak stranka nema pravo žalbe.

Smatram da je ovo veliki propust, jer stegovnom tužitelju daje veliku moć, koju moć može zlouporabiti, zbog nemogućnosti preispitivanja njegove odluke.

VSTV je poduzelo niz mjera i donio odluke i uputstva, kako bi suci i tužitelji što efikasnije završavali predmete.

No putem projekata, koje smo implementirali, nositelji pravosuđa su bili sve više opterećeniji, pa čak i administrativnim poslom (npr. CMS sustav) da 1/3 radnog vremena provedu na unosu naredbi kroz CMS sustav. Za mene je ovo apsurd.

Suci nemaju vremena proučavati sudsku praksu, niti zakonske norme, jer moraju suditi, tako da se rad nastavlja kod kuće da bi stigli napisati presude.

Dakle, tražili smo i bitan nam je bio prvenstveno kvantitet u odnosu na kvalitet. No kvantitet i kvalitet teško se može spojiti, zbog nedostatka vremena.

Prema statistici, suci i tužitelji svake godine urade i do 10% više predmeta o odnosu na prethodne godine.

No problem je u tome što su nove izmjene zakona dovele do toga da se ne utvrđuje materijalna istina, za razliku od našeg ranijeg sustava, gdje je sudac mogao uvijek sam izvoditi dokaze, a sve u cilju utvrđivanja materijalne istine.

Znači sada su stranke koje izvode dokaze, a sudac samo izuzetno.

Sve je ovo dovelo do nezadovoljstva građana.

Također, različita mišljenja, različitih vijeća istog suda su utjecala na nesigurnost građana kakav će biti pravni ishod postupka.

Nikada nije ustanovljen Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, koji bi ujednačavao sudsku praksu.

Dakle sve je urađeno da pravosudni sustav propadne zbog loših procesnih zakona.

Pitam se tko je sljedeći da vrši reformu (eksperiment) nad pravosuđem Bosne i Hercegovine – napisala je Jukić.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...