„Borbena spremnost" Srbije je ojačana – tako je predsjednik Aleksandar Vučić opisao isporuku po trideset oklopnih vozila BRDM-2 i moderniziranih tenkova T-72 iz Rusije. „Vijest vraća u fokus težnje Srbije da modernizira svoju vojsku i uz to izgradi vlastitu funkcionalnu industriju oružja", pišu o tome njemačke dnevne novine Die Welt.

„To je potencijalno eksplozivno – jer Srbija se oslanja na Rusiju, zemlju koja je u Ukrajini pokazala odlučnost da oružanom silom proširi svoju zonu utjecaja", piše u tom tekstu Boris Kalnoky, dopisnik Welta iz Budimpešte.

On podsjeća da je Srbija „pod tadašnjim diktatorom Slobodanom Miloševićem" vodila ratove „protiv Hrvatske i Kosova, a u bosanskom ratu pomogla tamošnjim Srbima". „Kada se to zna, posebno prijeteće zvuči najava srpske Vlade da će u slučaju nužde napasti Kosovo, ako ta zemlja stvori vlastitu vojsku", piše Kalnoky, ne navodeći na koju „najavu srpske Vlade" misli.

Autor navodi da je parlament u Prištini u prosincu donio odluku o formiranju vojske „između ostalog i zato što se Srbija naoružava".

NATO jača, Rusija parira

„To je dio općeg naoružavanja u istočnoj i srednjoj Europi. Posebno nove članice EU-a, od Poljske, preko Mađarske, do Bugarske, ubrzano moderniziraju svoje beznadno zastarjele arsenale iz sovjetskih vremena", piše Kalnoky i posebno ističe primjer Poljske.

Varšava je podigla vojni proračun na dvanaest milijardi dolara godišnje čime je jedna od rijetkih članica NATO-a koja izdvaja zacrtanih dva posto BDP-a za obranu. „Do 2030. Varšava čak želi nadmašiti tu vrijednost i izdvojiti 2,5 posto BDP-a za naoružanje, posebno za supermoderne – i superskupe – američke zrakoplove F-35 sa stealth-tehnologijom", dodaje se u tekstu.

Drastično su povećani proračuni Mađarske i Rumunjske, a „Hrvatska bi što prije htjela kupiti američke zrakoplove F-16 kako bi zamijenila zastarjele MiG-ove 21".

Hrvatska je namjeravala kupiti zrakoplove F-16 Barak od Izraela, ali će izgleda ipak morati uzeti američki original

„Kako to znači jačanje NATO-a u regiji, nije iznenađujuće što Rusija parira. Dok NATO u bivšoj Jugoslaviji računa prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, dotle se Rusija koncentrira na Srbiju i srpski entitet u Bosni, Republiku Srpsku. SAD na Kosovu ima jednu od svojih najvećih vojnih baza – Camp Bondsteel. Rusija želi u bosanskoj srpskoj republici napraviti svoju vojnu bazu", piše Kalnoky.

„Kako su Srbi ekonomski slabiji od članica EU-a iz regije, Moskva im poklanja oružje: Srbija dobiva, osim spomenutih tenkova, šest borbenih zrakoplova tipa MiG 29, Bjelorusija je dala još osam. Posljednja isporuka bila je u veljači ove godine. Srbija će imati – kada modernizacija zrakoplova bude gotova – najjače zračne snage u regiji."

Dodaje se da „pokloni" ipak koštaju – prema pisanju beogradskih medija, modernizacija zrakoplova košta oko 185 milijuna dolara.

SAD izgleda otvoren za razmjenu teritorija

„Nova utrka u naoružanju je pomiješana s političkim sukobima. Albanija i Kosovo su dogovorili carinsku uniju i gospodarski srastaju. U Srbiji se to tumači kao pokušaj stvaranja 'Velike Albanije' – to je pojam kojim albanska Vlada često provocira", piše dalje u Weltu.

Autor navodi da još postoji ideja Vučića i kosovskog predsjednika Hashima Thacija o „razmjeni teritorija". „To bi moglo dovesti do domino-efekta – recimo do podjele Bosne uz pripajanje njezinih hrvatskih i srpskih dijelova svojim matičnim zemljama. Ili čak do raspada Makedonije gdje također živi puno Albanaca", dodaje se u tekstu.

Kalnoky konstatira da EU pokušava skloniti sa stola takve ideje „pune konfliktnog potencijala". „No Sjedinjene Države su izgleda otvorene za razmjenu teritorija ako to dugoročno donosi stabilnost. Dakle, stvar još nije skinuta s dnevnog reda."

„Jedno je sigurno: što se više aktera naoružava, to opasniji postaju politički konflikti u toj regiji", zaključuje Boris Kalnoky u Die Weltu.

(SB / DW)