Serhatlić je, podsjetimo, postupajući tužitelj u istrazi koje Kantonalno tužiteljstvo vodi protiv čelnih ljudi Global Ispat Koksne industrije Lukavac(GIKIL). Tužitelj Serhatlić je advokata Žilića, koji zastupa Parmot Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, najprije usmenim-telefonskim  putem, a potom i službenim dopisom pozvao da u svojstvu svjedoka bude saslušan u kantonalnom tužiteljstvu Tuzla.

Advokat Žilić u pismu Uredu disciplinskog tužitelja VSTV-a tvrdi da je na taj način postupajući tužitelj Ćazim Serhatlić pekršio odredbe Zakona o advokaturi, potom Kodeksa o advokaturi i advokatskoj etici i čitav niz domaćih i međunarodnih akata kojima su postavljeni standardi za nesmetano i profesionalno obavljanje advokatskog posla. Kako navodi advokat Žilić, tužitelj Serhatlić ga je u telefonskom razgovoru pitao da li je prisustvovao telefonskoj sjednici u sjedištu GIKIL-a u Lukavcu kojoj su prisustvovali njegov klijent Pramond Mittal i drugi obuhvaćeni istragom koju vodi tuzlansko Tužiteljstvo.

Negirajući svoje prisustvo na "inkriminiranom" sastanku,  poznati sarajevski advokat Žilić tvrdi kako iza ovih konstrukcija i dezinformacije na koju je nasjeo tužitelj Ćazim Serhatlić stoji, kako kaže "stečajna mafija" uključena u sudski proces koji se u vezi sa kompanijom GIKIL vodi pred Stečajnim Općinskim sudom u Tuzli. Kao kolovođu ove grupacije on navodi advokata Faika Muhića i njegovu kancelariju "Muhić", vrlo utjecajnu u tuzlanskom pravosuđu, koji je prema njegovim tvrdnjama i dokazima u ozbiljnom sukobu interesa. Advokat Muhić je, naime, duže vrijeme zastupao vlasnike GIKIL-a, da bi se nakon otkazivanja punomoći na Sudu pojavio kao zastupnik povjerilaca.

Namjera ove utjecajne ineresne skupine, po tvrdnjama advokata Ahmeda Žilića, je posredno preuzimanje GIKIL-a tokom stečajnog postupka koji je u toku.

Podsjetimo, indijsko-britanski  biznismen Pramod Mittal, predsjednik Nadzornog odbora i njegova dvojica suradnika Razib Dash i Paramesh Bhattacharyy uhapšeni su 23. jula zbog sumnje na organizirani kriminal u kompaniji Global Ispat  Koksna Industrija Lukavac (GIKIL). Nekoliko dana kasnije pušteni su da se brane sa slobode nakon što su platili tri miliona maraka  kaucije i dodatnih 21 milion imovinsko-pravnih zahtjeva.  

(SB)