SMAK SVIJETA: Kako bi izgledao nuklearni rat SAD-a i Rusije

U slučaju nuklearne detonacije u atmosferu Zemlje bi bilo izbačeno oko147 miliona tona pepela i čađi. To bi se proširilo oko stratosfere, što bi izazvalo nuklearnu zimu.

  • Svijet

  • 23. Avg. 2019  24. Avg. 2019

  • 0

Nakon povlačenja SAD-a iz INF sporazuma (Intermediate-Range Nuclear Forces) i provođenjem testiranja raketa srednjeg dometa, došlo je do očekivanog porasta tenzija s njihovim ideološkim neprijateljom, Rusijom. Te dvije najveće svjetske vojne i nuklearne sile definitivno imaju najveću moć i utjecaj u svijetu, a naučnici su predvidjeli kako bi njihov vojni sukob izgledao.

Istraživači sa Univerziteta Rutgers, Colorado i američkog Centra za atmosferska istraživanja koristili su novi klimatski model za simulaciju posljedica nuklearnog obračuna SAD-a i Rusije te su to usporedili s NASA-inom simulacijom. Prikaži sliku na Twitteru

Prema njima, u slučaju nuklearne detonacije u atmosferu Zemlje bi bilo izbačeno oko147 miliona tona pepela i čađi. To bi se proširilo oko stratosfere, što bi nedvojbeno izazvalo nuklearnu zimu. 

Sedam godina mraka za Zemlju

U prvoj godini nakon detonacije, globalna temperatura bi pala za oko 7 stepeni Celzijusa, a to bi se i pogoršalo u vremenu koje slijedi. U mraku koji ne prolazi uslijedio bi pad temperature za oko 10 stepeni, a vremenske katastrofe poput uragana i El Nina bi postale sve češće i nepredvidive.

Kiša bi se u prvim mjesecima nakon napada smanjila za 30 posto na globalnoj razini, što bi, uz naravno radijaciju, uzrokovalo ogromne probleme u opskrbi hranom, piše IFL Science. 

- Takav rat bi imao posljedice na globalnoj razini, a to je ono što oni moraju imati na umu u svakom trenutku. Pitanje je da li bi čovječanstvo to uopće preživjelo - istaknuli su autori studije. 

U ljudskoj je prirodi ratovati - barem nas tako uči povijest svjetskih sukoba. No, sa željom za osvajanjem moći i bogatstva dolazi i racionalnost - koja govori da ratovi nisu poželjno rješenje. 

Gomilanje oruža je stara vojna tehnika koja se razvila u posve drugom smjeru nakon izuma bombi. Tokom Drugog svjetskog rata i Sovjetski Savez i SAD su gomilali nuklearno naoružanje uprkos činjenici da su već posjedovali toliko toga da su mogli svijet uništiti nekoliko puta.

Tada je to prestalo biti pitanje "ko bi mogao napraviti više štete" i razvilo se igru u kojoj je ulog cijeli svijet. Zahvaljujući tehnološkom napretku, gomilanje oružja u velikoj mjeri je rijetko danas jer se rezultati rata teoretski određuju prema tehnološkoj superiornost, a ne materijalnom oružju.

Danas na svijetu postoji više od 15.350 nuklearnih bojnih glava, a detonacija takve bombe od strane terorista je prvi mogući scenarij katastrofe svjetskih analitičara. Sljedeći mogući su, dakako, nuklearni sukobi.

Nuklerano oružje u svijetu | Author: Federation of american scientist 

U memoarima Billa Odoma, pomoćnika Zbigniewa Brzezisnkog, otkriveni su tek dijelovi tih planova. Kako piše Foreign Policy, Odom i njegovi suradnici napravili su kratki popis za nastavak američke egzistencije. Prvo na popisu bilo je ustanoviti predsjednika. Tačnije, treba ustanoviti ko je najviši zvaničnik u lancu nasljeđivanja predsjedničke dužnosti.

Detalji su još uvijek državne tajne, ali pretpostavlja se da bi koristili čipove u opremi najviših političkih zvaničnika i vjerovatno bi nadgledali satelitima iste te političare. 

Drugi korak je kako pomoći predsjedničkom nasljedniku da obavlja svoje dužnosti zapovjednika vojske, šefa države i šefa izvršne vlasti. Osim toga, morali bi uspostaviti zapovjedni lanac prema Pentagonu ili preživjelim najvišim vojnim zapovjednicima, a sve kako bi omogućili nuklearni napad na Sovjete.

Pripadnici svake ekipe, a tajna je koliko bi takvih ekipa bilo, morali su biti spremni šest mjeseci preuzeti dužnosti i ovlasti čitavog američkog vrha kako bi država mogla nastaviti funkcionirati.    

Poznato je da je krajem osamdesetih CIA uspostavila svoju tajnu agenciju koja bi poslala tročlane ekipe na tajne lokacije, a sve kako bi koordinirali rad ureda obavještajne agencije i sve to prenosili predsjedniku.

Zna se i da su brojne druge agencije počele s gradnjom skloništa na tajnim lokacijama i da je jedan od predsjedničkih nasljednika redovito prebacivan u sklonište Mount Weather kada bi se američki vrh sastao zbog nekih važnih događaja.

Masovna odmazda 

Ako ste ikad igrali igrice vojne strategije i izgrađivali impresivnu vojnu silu da bi uništili neprijatelja, tada znate što je masovna odmazda - doktrina koja obuhvaća neizmjerno veliku silu kod protunapada kako biste izbrisali one koji s vama žele ratovati. Tu su taktiku formirale SAD i Rusija tijekom Hladnog rata, a razumljiv strah od masovne odmazde spriječio ih je i da se zarate.

Ako je na stotine nuklearnih oružja upereno u našu zemlju, koji bi cilj postiglo uništavanje neprijateljske vojske? To naravno ne može pomoći u trenutku nuklearnog napada, no može poslužiti nanošenju moralne štete neprijatelju.

Upravo je to ono na što se pozivaju zemlje koje imaju nuklearno oružje, kao i politike "nemoj napasti prvi". Vrijednost protunapada nema stratešku ili taktičnu vojnu vrijednost, no ovakvo odvraćanje ima za cilj prisiliti civile da pritišću svoju vladu kako ne bi prvi izveli nuklearni napad.

Pogledajte video koji prikazuje isječka protunapada i katastrofalnih posljedica nuklearnog rata iz slavnog filma The Day After:

Ako čovječanstvo doista "zagrezne" u rat, postoje neki trikovi kojima možete povećati svoje šanse preživljavanja.  Budući da se sva nuklearna sila nalazi u sjevernoj hemisferi Zemlje, logičan je i najbolji savjet krenuti prema jugu, u svakom slučaju južno od ekvatora. Zemlje poput Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike i Argentine su idealne zbog puno slobodne zemlje za uzgoj hrane, a male su šanse da će postati metom nuklearnog napada. 

Prema postapokaliptičnom romanu "On the beach" Nevila Shutea, najbolji odabir za vašu destinaciju je Melbourne. Ako se rat pak raširi i dalje, krenite prema Antarktici. Bit će gadno, no s adekvatnom zaštitom i zalihama, možete preživjeti nekoliko mjeseci.  

Nipošto ne sjedajte u auto! 

U trenucima panike i bježanja, najvažnije je da ne sjedate u svoj auto kako biste se zaputili negdje gdje mislite da je sigurnije.

- Ne sjedajte u automobil. Ne pokušavajte voziti i nemojte pogrešno pretpostavljati da će vas staklo i metal zaštititi od radijacije, jer neće - rekao je stručnjak za radiologiju Broodek Buddemeier Business Insideru.  

Gdje se sakriti u slučaju nuklearne bombe | Author: Lawrence Livermore National Laboratory 

Izbjegavanje automobila je i pametno jer će ceste vjerovatno postati zakrčene u cijelom haosu izbezumljenih vozača i nesreća, a ljudi će se naći zarobljeni u pijesku, prljavštini, metalu i svemu drugom s okolnog područja.

Šanse preživljavanja napada 

Na samoj lokaciji napada ljudi nemaju nikakve šanse za preživljavanje. Ako ste nekoliko kilometara dalje, vidjet ćete snažan bljesak i popratni udar će vas dostići kroz nekoliko sekundi.  Držite usta otvorenima kako vam bubnjići ne bi popucali te počnite trčati - imate 10 do 15 minuta vremena da pobjegnete  radijaciji.

Ako znate gdje ćete pronaći protunuklearno sklonište, pravac tamo! Brojni svjetski milioneri već su sagradili vlastite bunkere, a jedan od primjera je Atlas Missile Silokoji može primiti 70 ljudi te ih održati živima četiri godine. Kompleks uključuje samoodrživi vrt, ogroman vodeni tank, generator i vjetroturbine.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...