BOGATE SPORTSKE ZVIJEZDE NISU OD JUČER: Bilo ih je i u antici

Vrhunac raskošnog života antičkog društva (prva dva stoljeća Rimskog Carstva) ujedno je i vrijeme spektakularnih društvenih priredbi, masovnih ulaganja u njih i bogaćenja samih takmičara, kao što je to slučaj i danas.

  • Jeste li znali

  • 31. Avg. 2019  31. Avg. 2019

  • 0

August, mjesec na izmaku, vrijeme je spektakularnih fudbalskih transfera koje obično prate žestoke kritike zbog vrtoglavih cifri kojima se kupuje “vjernost” klubu. I dok se u javnosti uveliko piše o priprema za najsenzacionalniji transfer ljeta koji će vjerovatno vratiti brazilsku zvijezdu Neymara Juniora ponovo u Kataloniju, nakon što je 2017. godine za, do tada u fudbalu neizbrojenih, 222 miliona krenuo put Pariza, u memoriji računara već stoje spremni tekstovi o sportu koji je izgubio draž, koji je postao samo još jedan biznis model u prostranstvima kapitalističkih inovacija zapadnog, a odnedavno i istočnog, svijeta, i kako sve to skupa više nema pretjeranog smisla. Jer, nekada su sport gledali bogati a igrali siromašni, a sada gledaju siromašni a igraju bogati. To je već odavno uvriježeni narativ o elitnom fudbalu i vrhunskim sportistima koji je javnost prihvatila kao izrazito negativnu pojavu našeg vremena.

Istina je da sredinom prošlog stoljeća dok je kolektivni sport još bio u povoju nisu izdvajana velika novčana sredstva za razliku od sadašnjeg vremena. Ujedno historija nam ukazuje na paralelni razvoj društva i sporta. Vrhunac raskošnog života antičkog društva (prva dva stoljeća Rimskog Carstva) ujedno je i vrijeme spektakularnih društvenih priredbi, masovnih ulaganja u njih i bogaćenja samih takmičara, kao što je to slučaj i danas.

Značaj koji danas u svijetu pripada fudbalu, u ranija doba carstava pripadala je trkama konja. U Rimskom Carstvu već od samog začetka profesionalnog pristupa trkama konja razvija se veliki rivalitet između timova i troše se velike količine novca na osiguravanje najboljih konja za trke, kao i za krotitelje i trenere konja, kočijaša i jahača. Zabilježene su čak i razne malverzacije poput dopingovanja konja i podmićivanja suparničkih kočijaša i džokeja.

Jahači su uglavnom bili oslobođenici (oslobođeni robovi) ili robovi. Vrlo rijetko se dešavalo da su rimski građani sa punim pravima profesionalno učestvovali u trkama. Ukoliko bi uspjeli ostvariti veliki broj pobjeda i takmičiti se duži niz godina, kočijaši i jahači bi ostvarili izuzetnu populatnost u narodu i postali vrlo bogati.

Najveću popularnost i najveće bogatstvo u historiji Carstva ostvario je kočijaš Gaj Apulej Diokle, rođen u rimskoj provinciji Luzitaniji u današnjem Portugalu. Njegova karijera je najbolje

dokumentovana u antičkim izvorima. Ostvario je 1462 pobjede u 4257 utrka u 24 godine dugoj karijeri. Ostao je upamćen kao najveća zvijezda spektakularnog Circus Maximusa koji je mogao primiti 250 000 gledalaca. Iako nije ostvario najveći broj pobjeda u antičkom svijetu, biranjem utrka sa najvećim nagradnim fondovima kada se penzionisao imao je imovinu veću od 35 miliona sestercija, bogatstvo mjerljivo sa najbogatijim modernim sportistima. Bio je skoro isključivo kočijaš quadrigae (četiri upregnuta konja).

Poznati su i mnogi drugi kočijaši koji su ostvarili i više pobjeda od Dioklea poput Marka Aurelija Libera i Pompeja Muskosa koji je ostvario 3559 pobjeda.

Utrke su redovno pratile i opklade na konje i kočijaša pa su zbog toga kreirane i liste konja i kočijaša koje su služile kao vodiči za gledatelje koji se žele kladiti.

U rimskom svijetu su se razvila i četiri grupe timova koja su se razlikovala po boji odjeće koju su nosili njihovi kočijaši i jahači. Tako su postojali timovi plave boje (veneta), zelene boje (prasina), crvene boje (russata) i bijele boje (albata). Kao i u fudbalu, vršeni su transferi kočijaša iz jednog tima u drugi. Tako je Gaj Apulej Diokle karijeru započeo u Bijelima 122. godine nove ere, da bi 128. godine prešao u Zelene. Tu se zadržao samo dvije godine da bi zatim prešao u Crvene.

alt

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...