BALKANSKA AUTOMOBILSKA GROZNICA - GDJE ĆE „VOLKSWAGEN“: Turska, Bugarska, Rumunija, Srbija, Hrvatska maštaju o dolasku njemačkog auto-giganta: u BiH je...

... "Volkswagen" došao prije tačno 50 godina!

  • Ekonomija

  • 23. Okt. 2019  23. Okt. 2019

  • 0

Prostor Balkana, doslovno sve zemlje koje se na njemu nalaze posljednjih dana ponovo trese "Volkswagen-groznica", bitka za naklonost velikog njemačkog proizvođača automobila koji namjerava u ovom dijelu svijeta sagraditi tvornicu ogromnih gabarita, potencijala  i ambicija.

Odmah nakon što je gigant iz Wolfsburga, početkom godine, najavio ovu investiciju otvoreno je javno nadmetanje balkanskih zemalja koja će njemačkom investitoru ponuditi bolje uvjete.

Buduća fabrika u koju bi bilo investirano 1,4 milijarde eura trebala bi proizvoditi oko 400 hiljada automobila godišnje, svih modela koje "Volkswagen" ima u svojoj "paleti", zapošljavala bi 5 hiljada radnika i prostirala bi se na 400 hiljada kvadratnih kilometara. 

SVI SU LUDI ZA "VOLKSWAGENOM"

Najglasnije i najnametljivije se u trku za naklonost njemačkog giganta uljučio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je tokom ljetošnje posjete Njemačkoj rekao da bi, ako Srbija dobije taj posao: "Skinuo naočale, počeo plakati i gledao kako da se povuče sa funkcije jer bi time sve svoje snove ostvario."

Ambicije su, pored Srbije, pokazale i Bugarska, Rumunija, ali ih je sve redom prije nekoliko mjeseci "presijekla" vijest iz Njemačke da je Nadzorni odbor  "Volkswagena" odlučio svoju tvornicu graditi u Turskoj, u  okolini grada Izmira. Turska je preuzela na sebe da svake godine proda 100 hiljada njemačkih automobila proizvedenih u toj zemlji. Proizvodili bi se automobili "Škoda", "Passat" i još neki od "Volkswagenovih" novih favorita na tržištu.

Nova nada da sve još nije gotovo i da ima nade za balkanske zemlje ukazala se prije 15-ak dana nakon invazije Turske na dijelove Sirije naseljene Kurdima, kada je službeni Berlin najavio žestoke sankcije Turskoj, uključujući i ekonomske,  pa time doveo u pitanje izgradnju buduće tvornice "Volkswagenovih" automobila u toj zemlji.

Ponovo su se probudili stari apetiti u svim zainteresiranim zemljama, koje je dodatno "podgrijala" ovonedjeljna posjeta zemljama regije Petera Altmaiera, ministra privrede i energetike Savezne Republike Njemačke.

On je najprije posjetio Zagreb gdje je primljen na najvećoj državničkoj razini (predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković). Njegov kolega Darko Horvat, hrvatski ministar privrede otkrio je da je razgovarano i o suradnji u proizvodnji automobila, pa i o eventualnoj izgradnji "Volkswagenove" tvornice u Hrvatskoj. Ministar Altmaier je iz Zagreba produžio u Beograd na razgovore sa srpskim zvaničnicima. Predsjednik Vučić je u svom patetičnom maniru kazao da je "ministar Altmaier nagrabusio kada ga ja počnem daviti oko dovođenja 'Volkswagena' u Srbiju".

Vučić, koji je ranije kazao kako bi ta investicija "dramatično povećala BDP Srbije jer bi nam osigurala izvoz od 4-5 milijardi eura", ponovo je bio široke ruke prema eventualnim ulagačima iz Njemačke. "Spremni smo ponuditi dvostruko više novca od bilo koje druge zemlje koja se kandidovala za dovođenje 'Volkswagena'", poručio je pred novinarima. 

NEK' TURCIMA  CRKNE "PASSAT"

Budući da je Bugarska već ranije kazala da je spremna pomoći dolazak njemačkog automobilskog giganta sa 250 miliona eura, Vučićevo razmetanje sa "dvostruko više novca", pola milijarde, koliko bi izdvojila Srbija nikome ozbiljnom ne djeluje realno i zdravorazumski. Srbija je proteklih godina izvanredno veliki priliv stranih investicija osigurala posebnim stimulacijskim mjerama, plaćajući stranim investitorima 10 hiljada eura podsticaja po otvorenom radnom mjestu. Kako su izračunali ekonomisti, Sbija je od dolaska Vučića i SNS-a na vlast za 100 hiljada radnih mjesta koliko je otvoreno platila stranim investitorima oko milijardu eura subvencija.

Dok se balkanske države i njihove vlade "bacaju pod noge" njemačkom automobilskom gigantu, vuku ga za rukav, nude novac, besplatnu infrastrukturu, jeftinu radnu snagu... treba podsjetiti da se ove godine navršava okruglih 50 godina otkako je "Volkswagen" jedan dio svoje proizvodnje iz Njemačke preselio u Bosnu i Hercegovinu. Udruživanjem kapitala sarajevskog UNIS-a (51%) i njemačkog automobilskog džina (49 %) osnovano je mješovito preduzeće, Tvornica automobila Sarajevo (TAS).

Prema svjedočenjima nekih od aktera tog vremena, nije uopće slučajno što je do ovog jedinstvenog gospodarskog projekta, prvog kada je u pitanju suradnja Njemačke sa socijalističkim državama, došlo upravo 1969. godine: te je godine kancelarsku funkciju preuzeo Willy Brandt, socijaldemokrata, veliki prijatelj Jugoslavije i njenog lidera Josipa Broza Tita, i kasnije dobitnik Nobelove nagrade za mir, jedan od najvećih svjetskih državnika tog vremena. 

Zahvaljujući prijateljskim vezama i obostranim simpatijama njemačkog i jugoslovenskog lidera, bosanskohercegovačko rukovodstvo tog vremena, prije svih Branko Mikulić, Hamdija Pozderac, Džemal Bijedić, Dragutin Kosovac... uspjeli su ubijediti čelne ljude njemačkog NSU Motorenwerke, koji će kasnije postati dio „Volkswagena“, u dobru perspektivu njihovog investiranja i poslovanja u Bosni i Hercegovini i tadašnjoj SFR Jugoslaviji.

Tokom nešto više od 20 godina rada (1969-1992) u Vogošći, prigradskom sarajevskom naselju, izrast će najveći i najugledniji proizvođač automobila u ovom dijelu Evrope. Iako je u početku njemački partner planirao da se u Vogošći samo sklapaju dijelovi za njihova vozila, najprije kultnu  "Bubu", a kasnije i druge modele, "Jettu" i prije svega dvije generacije "Golfa" (popularni "kec" i "dvojka"), pred sami rat zastupljenost domaćih komponenti u ovim automobilima prelazila je 20 posto.

Vozila iz TAS-a bila su simbol nove faze jugoslovenskog socijalizma, koja bi se mogla nazvati potrošačkom, konzumerističkom, bila su simbol nove srednje klase. Ako je "Fićo" iz Kragujevca, kako je jedom napisao Igor Mandić bio "proleter među automobilima", "Golf" iz Vogošće je bio gospodin po mjeri potrošačkog, konzumerističkog društva i zapadnjačkih strandarda koje su Jugosloveni 70-ih godina ubrzano usvajali. (Posebna priča bilo je dostavno vozilo "Caddy1" koje se proizvodilo u Sarajevu i nigdje više.)

BUDUĆNOST KOJA NAM SE VEĆ DESILA

TAS je ped početak rata zapošljavao 3,5 hiljada radnika, izvozio je skoro 40 hiljada vozila godišnje  i sa 250-300 miliona maraka bio je jedan od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini.

Sa vojnom okupacijom Vogošće, snage bosanskih Srba su u krugu TAS-a zatekle 1000-1500 novih vozila, među kojima su bili i prvi primjerci "Golfa 3", koji je te godine trebao krenuti u masovnu proizvodnju i imao osigurano tržište širom svijeta. Svi "oslobođeni" golfovi su u organizaciji čelnika Republike Srpske završili na tržištu okolnih zemalja, u najvećoj mjeri Srbije i Crne Gore. Šteta nanesena TAS-u procijenjena je na 10 miliona maraka.

Srpske vlasti su tokom povlačenja iz Vogošće razmontirale i odvukle mašine iz TAS-a, pa su nakon rata i reintegracije Vogošće predstavnici Ambasade Njemačke i delagacija "Volkswagena" dijelove pogona vogošćanske tvornice pronalazili u gradovima u Srbiji, poput Kragujevca i tražile od Miloševićevih vlasti njihov povrat u Sarajevo.

Iako je u godinama nakon rata firma TAS promijenila ime u "Volkswagen" i sve do 2008. proizvodila vozila, komponente i dijelove za automobile, obim njene djelatnosti se promijenio. Reducirao se zbog novih carinskih propozicija koje su mijenjale uvjete poslovanja i izvoza. S druge strane, bosanskohercegovačke vlasti, gadljivci prema radu i proizvodnji, preferirajući trgovinu, šverc i "brze pare", nisu imale ni znanja, ni političke volje da njemačke investitore motiviraju da vrate barem dio starog sjaja, uspjeha i poslovnog ugleda nekadašnjem bosansko-njemačkom automobilskom gigantu.

Dok druge zemlje u okruženju, vode žestoke bitke da dovedu njemačkog investitora i vide u njegovom dolasku budućnost za svoje građane, Bosna i Hercegovina je, očigledno, svoju budućnost, i na primjeru TAS-a davno "odživjela".

Za neku novu, bolju, ili barem sličnu sadašnjost i budućnost, ne postoji u ovoj zemlji ni znanja, ni struke, ni novca, a o poltičkoj volji i spremnosti ne treba ni trošiti riječi...

(S.B.)     

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...