Planika, maginja ili jagodnjak (lat. - Arbutus unedo) zimzelena je grmolika biljka iz porodice Ericaceaea.

Planika je izrazito specifična biljka koja posjeduje dugu fazu cvjetanja i formiranja ploda.

Njezin dvospolni cvijet cvijeta između oktobra i decembra. Dolazi do samooprašivanja i u istom razdoblju slijedeće godine formiraju se crvene bobice. 

Drugim riječima, potrebno je čak godinu dana kako bi došlo do potpunog formiranja i sazrijevanja ploda i faze pogodne za jelo. 

Kod biljke se tradicionalno koriste i sočan plod i list, bilo da je riječ o gastronomskoj ili medicinskoj upotrebi.

Bogatstvo nutritivnih sastojaka

Planika se tradicionalno bere na Mediteranu još od vremena antičke Grčke, a njen nutritivni potencijal došao je do izražaja tek u posljednja dva desetljeća. 

Španjolska studija Ruiz-Rodríguez iz 2011. godine istražila je glavne nutritivne sastojke samog ploda. 

Rezultati su otkrili kako se u crvenim bobicama biljke nalazi obilje vitamina C, vlakana, mikro i makroelemenata, te antioksidansa.

Crvene bobice planike sadrže:

vitamin C

dijetalna vlakna

pektin (pogodan za izradu gelova i želatine)

šećer (najviše fruktoze i glukoze, a najmanje sukroze)

manju količinu proteina

manju količinu lipida

kalij

kalcij (ima ga znatno više nego u većini ostalog bobičastog voća)

magnezij

natrij

željezo

cink

bakar

Važno je naglasiti kako plod planike nema okus koji je privlačan svima.

Preporučivo ga je konzumirati isključivo u posljednjem stadiju zrelosti, kada njegova boja prelazi u zagasito crvenu i kada je mekan na dodir. 

Razlog specifičnog okusa leži u visokoj koncentraciji šećera, primarno fruktoze, zbog koje posjeduje zanimljivu kombinaciju okusa slatkoće i kiselosti.

Nutrijent kojeg planika najviše sadrži je vitamin C. 50 g ploda ispunjava preporučenu dnevnu dozu za odrasle.

Poznato je kako je vitamin C jedan od najpotrebnijih nutrijenata ljudskom organizmu, zaslužan za jačanje imuniteta, zdravlje mišića, ligamenata, tetiva i kostiju, antioksidativno djelovanje, regeneraciju kože (neophodan u sintezi kolagena). On je ključna karika pri apsorpciji željeza. 

Biljka je odličan izvor i dijetalnih vlakana. 100 g ploda sadrži 40% dnevne potrebe vlakana za muškarce i 60% za žene.

Ljekovita svojstva planike

Plod biljke moguće je koristiti i u gastronomske i ljekovite svrhe, a njen list se tradicionalno koristi kao kvalitetan lijek za cijeli niz bolesti. 

Mediteransko stanovništvo planiku koristi:

protiv grčeva

kao antiseptik

kao diuretik

kao laksativ

za smanjenje tlaka

za bolno grlo

kod afti

kod kožnih upala

kod kardiovaskularnih bolesti poput tromboze ili ateroskleroze

kod virusa i bakterija

Čaj od lista planike koristi se kod šećerne bolesti, tegoba prostate i uz mokraćnih puteva te za reumatizam. 

Spalish pleme u Kanadi planikom je liječilo prehladu, dok se je u Maroku tinktura lista koristila u svrhu snižavanja visokog krvnog tlaka. 

Efikasnost planike kao kvalitetnog antihipertenzivnog sredstva potvrđena je, također, i znanstvenim istraživanjima. 

Dvije turske studije dokazale su kako planika ima snažna antioksidativna svojstva, a i sposobnost liječenja spolno prenosivih bolesti izazvanih bakterijom Trichomonas vaginalis.

Budite oprezni s doziranjem jer prekomjerni unos može izazvati pojavu mučnine, povraćanja, proljeva i gubitka apetita.

(SB / AZV)