Nikola Kajkić, predsjednik nacionalnog sindikata MUP Hrvatske, u Srbiji je vrbovao osuđene za ratni zločin na poljoprivrednom dobru "Ovčara", piše "Blic".

Cilj tog vrbovanja je bio da se promjene njihovi iskazi i poveže Srbija i njeno tadašnje rukovodstvo sa tim zločinom, navodi dalje taj list.

Kako se navodi u dosijeu Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) o Kajkiću, u koji je "Blic" imao uvid, on se za vrbovanje koristio ucjenama, prijetnjama, ali i novcem.

BIA od sredine 2017. registruje "intenzivan, ofanzivni nastup" Kajkića prema Srbima u Srbiji i Hrvatskoj, koji do tada srpskoj agenciji nije bio naročito interesantan, navodi se u dosijeu.

U dosijeu koji je formiran 2017. navodi se da je Kajkić u februaru te godine uključen u radnu grupu koju je formirala Hrvatska po pitanju ponovnog otvaranja istrage o "Ovčari".

Radna grupa formirana je navodno na inicijativu Francuske, zboh nestanka jednog njihovog državljanina - dobrovoljca koji se borio na strani Hrvatske, navodi "Blic".

Radnu grupu su činili predstavnici hrvatskog Dravnog tužilaštva (DORH), Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) i MUP Hrvatske, a Kajkić je bio jedan od članova inspektorskog tima, zadužen za neposredno angažovanje na terenu.

U dosijeu BIA se, između ostalog, navodi da je Kajkić tokom posljednjih nekoliko godina realizovao sastanke sa 300 pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, pristupajući im agresivno, prijeteći im kompromitacijom poligrafskim ispitivanjima, ali i nudeći im lažna dokumenta i novac u zamjenu za lažne iskaze.

Kajkić se, kako se dodaje, u Srbiji praktično odomaćio još 2015. godine, a samo 2018. je Srbiju posjetio 11 puta.

U tom periodu uspio je da formira obavještajnu grupu pošto je vrbovao niz srpskih državljana, nakon čega je intenzivirao dolaske na područje Srbije i kontakte sa pojedinim srpskim državljanima, već osuđenim za zločine na "Ovčari", kako bi ih pridobio za saradnju, nudeći im mogućnost oslobađanja krivice uz navodne dokaze, kao i znatna materijalna sredstva, lažne identitete, preseljenje u treće države i slično, ako pristanu da svjedoče na način na koji im je on to naložio.

U dosijeu se navodi da je najznačajniji Kajkićev kontakt bio Predrag Milojević Kinez iz Rume, već osuđivan na 20 godina za zločin na "Ovčari".

Kinez je odslužio 12 godina kazne nakon čega je pušten na slobodu, a od Kajkića je, između ostalog, dobijao pomoć pri prikupljanju dokumentacije pomoću koje bi tužio Srbiju za odštetu.

BIA je 28. novembra podnijela krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu u Sremskoj Mitrovici protiv Kajkića i srpskog državljanina Dražena Letića, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo špijunaža iz člana 315 Krivičnog zakonika Srbije.

Letić, bivši pripadnik MUP Srbije, u dosijeu BIA u koji je "Blic" imao uvid, pominje se kao srpska veza Kajkića.

Ubistvo najmanje 200 ratnih zarobljenika na "Ovčari" u novembru 1991. godine je ratni zločin za koji je utvrđeno da odgovornost snose snage bivše JNA i srpskih paravojnih formacija koje su ratovale u Hrvatskoj.