U izjavi za Fenu profesor napominje da se odlukom o dodjeli nagrade Handkeu krši Okvirna odluka Vijeća Evropske unije da države članice kažnjavaju poricanje genocida i govor mržnje, a takva nagrada, kaže, ponovno traumatizira preživjele žrtve genocida te istovremeno i podstiće daljnje poricanje i ekstremizam.

- Dodjela nagrade Handkeu dodatno pojačava ksenofobiju i islamofobiju, a ujedno predstavlja posljednju fazu genocida što je poricanja genocida - poručio je Pettigrew.

Smatra da se Švedska akademija treba postidjeti i oduprijeti se veličanju ratnih zločinaca iz bilo kojeg izvora, a također ističe da bi prikladan odgovor bio sudsko procesuiranje Handkea zbog negiranja genocida.

Stav profesora Pettigrewa bit će pročitan kao dio programa u Stockholmu kada će se okupiti svi oni koji su protiv dodjele nagrade negatoru genocida te profesor napominje da taj protest daje priliku da se svijetu kaže istina o genocidu i istina o agresiji koju su u Bosni i Hercegovini počinile Srbija i Hrvatska od 1992. do 1995. godine.

Dodjela Nobelove nagrade Handkeu isto je kao da je nagrada dodijeljena nekome ko negira holokaust, naglašava Pettigrew, osvrnuvši se na reakciju predsjedajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je kazao da danas nije moguće zamisliti da se poricatelju holokausta dodijeli Nobelova nagrada za bilo šta.

- To bi bilo nezamislivo i neprimjereno jer postoje zakoni protiv poricanja holokausta u mnogim evropskim zemljama. Negatori se osuđuju na zatvorske kazne - podsjeća Pettigrew.

Istina o genocidu u BiH se stavlja pod znak pitanja, a dramatičan porast nacionalizma, ksenofobije i islamofobije širom Evrope tome doprinosi, te Pettigrew ocjenjuje da je takav ekstremizam, s kojim se Handke poistovjećuje, doveo do smrtonosnih terorističkih napada u posljednjih deset godina na muslimane i džamije u Norveškoj i Novom Zelandu.

Preživjele žrtve genocida u BiH, poručuje Pettigrew, imaju osnovna ljudska prava koja se krše dodjelom Nobelove nagrade Handkeu.

- Priznajući ta i druga ljudska prava i potvrđujući istinu o genocidu u Bosni i Hercegovini, nagrada Švedske akademije mora biti osuđena i moramo se posvetiti osporavanju negiranja genocida, veličanju osuđenih počinitelja i trijumfalizmu od Republike Srpske do Stockholma - istaknuo je.

I na kraju, kako je zaključio, u znak sjećanja na žrtve genocida, priznavanjem ljudskih prava preživjelih, te poštivanjem prava na istinu i vladavinu zakona osiguralo bi se da poricanje genocida bude kažnjeno, a odgovarajući odgovor na Handkeovu Nobelovu nagradu bio bi sudski postupak protiv njega za poricanje genocida i govor mržnje.

U Štokholmu će danas biti upriličena svečana ceremonija dodjele Nobelovih nagrada za 2019. godinu, a u vrijeme njenog održavanja najavljen je i veliki protestni skup u švedskoj prijestolnici zbog dodjele nagrade Peteru Handkeu, austrijskom književniku koji odbacio presude Tribunala u Hagu i negirao zločine počinjene 90-ih godina u Bosni i Hercegovini.