Svakim danom ih se sve više postavlja na našim prometnicama a, ovisno o poziciji na kojima se one nalaze, službenici policijskih uprava podešavaju granične vrijednosti brzine u svakom uređaju.

Slično kao i kod policijskih ručnih radara postoji mogućnost pogreške i u montažnim kamerama, piše „Slobodna Bosna“.

Stoga, nijedna kamera ne smije, za brzine do 100 km/h, imati mjernu pogrešku veću od plus ili minus 3 km/h, a iznad spomenute brzine od 100 km/h, ni veću ni manju od 3 posto.

Europski Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnome prometu kaže da sigurnosna razlika kod mjerenja brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine iznad 100 km/h iznosi 10 posto odstupanja.

Kada kamera zabilježi brzinu mjerodavna je ona koja se dobije tako da se od izmjerene vrijednosti odbije vrijednost sigurnosne razlike kako bi se ispravila greška mjerača brzine. Ovakav ili sličan sistem koristi se u mnogim europskim državama. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama definirano je da se kažnjava brzina do 10 km/h veća od ograničenja u naseljenim mjestima, a na cestama izvan naselja kažnjava se brzina veća od 10 do 30 km/h.

(SB)