"Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske utvrdilo je da Zakonom o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na sjednici održanoj 28. novembra 2019. godine, nisu povrijeđeni vitalni nacionalni interesi bošnjačkog i hrvatskog naroda", stoji u saopćenju tog suda.

Ustvni sud RS je zauzeo stav da zakon u svojim odrednicama ne daje prednost pripadnicima bilo kojeg konstitutivnog naroda na raspolaganje zemljištem, pa su zbog toga neosnovani prigovori da bi njegovim provođenjem Hrvati i Bošnjaci bili diskriminirani.

Kako se navodi, zakon propisuje novi način dokazivanja vlasništva nad imovinom koja je do 6. aprila 1941. bila u vlasništvu tadašnje države, a ranije je oduzeta privatnim posjednicima.

Zakon predviđa obavezu ponovnog dokazivanja prava vlasništva nad takvim zemljištem i nekretninama koje su na njemu podignute, a Klub Hrvata pri Vijeću naroda Republike Srpske ocijenio je da je to "prikriveni pokušaj nove otimačine zemljišta Hrvatima".

"Osporavamo cijeli zakon kako uzurpatori nekretnina ne bi došli u prigodu po drugi put legalno postati vlasnici zemlje koja je prethodno već jednom oteta. Prije restitucije ovaj zakon ne može stupiti na snagu jer zemlju treba vratiti stvarnim vlasnicima, a ne onima koji su je dobili nakon otimanja od 1912. do 1941., pa sve do 1955. godine", pojasnio je ranije za Hinu predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske Ivo Mijić.

Poseban je problem to što se sada porodični nasljednici dovode u situaciju da iznova dokazuju pravo na zemljište, a mnogi od njih to nisu u prilici učiniti jer ne žive u Bosni i Hercegovini i nemaju mogućnost ravnopravnog učešća u očekivanim sporovima o pravu na vlasništvo.

Sličan prigovor uložio je i Klub Bošnjaka pri Vijeću naroda Republike Srpske, ali je entitetski Ustavni sud oba prigovora odbacio, pa više nema prepreka da zakon stupi na snagu.

Iz Republičke uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Republike Srpske ranije su odbacili optužbe o "legalizaciji nepravde". Tvrde da su dobrovoljci u balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu već stekli pravo vlasništva na određenom zemljištu u skladu s propisima koji su važili u vrijeme kad im je to zemljište dodijeljeno neposredno nakon Prvog svjetskog rata.

No, kako "Slobodna Bosna" doznaje iz pouzdanih izvora, klubovi Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske nastavit će pravnu borbu kako bi osporili entitetski Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama.

Klubovi Bošnjaka i Hrvata namjeravaju uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH.