Objasnio je kako je proveo naučni rad i koja su bila mjerila za zaključak da u Hrvatskoj demokratija nazaduje od 2015. godine.

"Dugo vremena su politolozi koji se bave pitanjem demokratije pokazivali da je demokratija slabo ukorijenjena u hrvatskome političkom sistemu i razmišljalo se da će ulazak u Europsku uniju promijeniti to stanje i da će se demokratija poboljšati. Mnogi autori govore o Europskoj uniji kao uspješnoj priči. Mene je zanimalo koliko je ta priča uspješna. Hrvatska stagnira ili nazaduje, mene je zanimalo zašto je to tako.

Hrvatska nazaduje u liberalnim elementima, a zaslužan je HDZ

Postoje neke važne baze podataka koje se bave istraživanjem demokratije u državama svijeta. Za sada su najobjektivniji prikaz. Uzeo sam neke baze podataka i pogledao u kojim elementima Hrvatska nazaduje - pokazalo se u liberalnim elementima - nezavisnosti pravosuđa itd.", kazao je Čepo.

Zaključio je da je za to zaslužan HDZ, zbog toga što, kaže, nazadovanje počinje 2015. "Stagnacija počinje 2013., ali nazadovanje 2015. godine. Neki primjeri pokazuju da je počelo s Vladom Oreškovića."

Veto akteri svoje interese ostvaruju vršenjem pritisaka na vlast

Objasnio je tko su zapravo veto akteri i njihovo značenje u hrvatskome društvu.

"U svakom sustavu postoje interesne grupe koje interese žele ostvariti vršenjem pritiska onih koji su na vlasti. Sindikat je jedna takva grupa. Kada interesna grupa toliko zadominira određenim političkim akterom da može utjecati da on, ako dođe na vlast, da radi tačno što interesna grupa hoće i ista grupa može spriječiti bilo koju drugu promjenu politika koje koje joj ne idu u prilog, tada se ona pretvara u veto aktera.

U hrvatskom političkom sustavu to su Katolička crkva i veteranske organizacije. Kada HDZ nije na vlasti, veto grupe vidimo u aktivnostima koje rade s ciljem destabiliziranja onoga ko je na vlasti. Možemo vidjeti sa šatorašima, plinskom pocom, sakupljačima kestena..."

Smatra li da je po pitanju nezavisnosti institucija bilo bolje prije ulaska Hrvastke u Europsku uniju, rekao je sljedeće:

"Nazadovanje sve više sliči onom slabljenju demokratije koje se događalo tijekom devedesetih. Zanimalo me koje su razlike između razdoblja prije i nakon 2015. Postoje dvije razlike koje sam povezao s mogućnošću, donosno nemogućnošću slabljenja institucija. Jedna stvar bio je vanjski pritisak u vidu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji - akteri poput Sanadera, Milanovića, Kosor - htjeli ili ne provoditi određene politike, ispunjavali su određene zahtjeve koji su se stavljali pred Hrvatsku.

Drugi važan element bio je činjenica da HDZ nije imao monopol nad svim instituacijama sustava. Bio je djelomično u oporbi, a predsjednik je bio iz oporbene kvote."

Kontrola pravosuđa nikada nije ni prestala, kaže Čepo. "Povjerenje Hrvata u pravosuđe iznimno je nisko. Vidimo iz svakodnevnih slučajeva da s pravosudnim sustavom nešto ne štima. Pravosuđe je loše od samih početaka hrvatske povijesti."

Državno sudbeno vijeće jedna je od najproblematičnijih institucija, objašnjava Čepo. "Na prvi pogled trebalo bi biti garant nezavisnosti. U devedesetima je Tuđman Državno sudbeno vijeće napunio lojalnim kadrovima, od kojih su mnogi bili političari s pravnim znanjem, a kada smo počeli pregovarati s Europskom unijom, njih je zanimalo samo da se nezavisnost pravosuđa ojača. Nisu dubinski ulazili u probleme. Oni u odlukama ne slušaju druga tijela", pojasnio je.

HDZ koristi HRT kao službeno vladino glasilo, a ne javni servis

Osvrnuo se i na stanje u medijima. "HDZ je djelomično zagospodario javnim servisom i koristi ga kao vladino glasilo, a ne istinski javni servis u službi javnosti. Za razliku od devedesetih, danas postoje i drugi mediji. Uz preuzimanje javnoga servisa, imali ste pritisak i na druge medije. Bilo je situacija da svatko tko se osjeti ugroženo tuži medije."

Postojanje lokalnih šerifa jedan je od hravatskih problema, smatra Čepo. "Na lokalnoj razini imamo, rekao bih, hiperpredsjednički sistem, kolokvijalno rečeno." O izvlačenju novca iz lokalne samouprave kaže: "Jedan od najlakših načina kako možete izvlačiti novac iz javnih sredstava i stavljati ga u privatne džepove i da nemate nadzor od strane javnosti. Jedan od najvažnijih mehanizama nadzora su mediji. Lokalni mediji nemaju snagu pod povećalom držati čelnike lokalne vlasti. Drugi način je mogućnost osnivanja lokalnih institucija, poput kazališta."

Politika udruge U ime obitelji usmjerena je na ugrožavanje već stečenih prava

Za udrugu U ime obitelji kaže kako su dobro iskoristili čitav niz promjena koje su se u Hrvatskoj događale prilikom ulaska u Europsku uniju.

"Prepoznali su da mogu propagirati ideje bliske Katoličkoj crkvi, kao što je pravo braka i pravo žene na izbor. Oni svojim interesom sužavaju prostor slobode za druge. U ime obitelji nije ovo izumila, primjenila je postojeća znanja da bi se izborila za svoju politiku. Problematično je što je njihova politika usmjerena na ugrožavanje već stečenih prava i mijenjanje kulturnoga obrasca u Hrvatskoj."

Prokomentirao je i nadolazeće unutarstranačke izbore u HDZ-u. "Ono što znamo o HDZ-u je da, uz iznimku Karamarka koji je stvarno bio podkapacitiran, HDZ teško ruši vlastite šefove dok su na vlasti. Bratoubilački ratovi se događaju kada siđu s vlasti ili su pred odlaskom. Plenkoviću ide u prilog ideja da za sada nema jednog protivnika", rekao je.