Zdravlje
INOVATIVNE METODE: Na KCUS-u održan prvi napredni workshop VATS u torakalnoj hirurgiji
Prije 13 min0
Zemljište nekad moćnih socijalističkih kombinata, zbog kojih su je nastala veliko nezadovoljstvo u RS-u nakon odluke Ustavnog suda BiH, i danas je zlata vrijedan resurs, ali javnost malo zna o tome ko je i po kom osnovu te hektare koristio u posljednje dvije decenije.
Ekonomija
18. Feb. 2020 18. Feb. 2020
0
Odluka Ustavnog suda BiH, kojom se ne dopušta da RS, po sili zakona, uknjiži nekad državno ili društveno poljoprivredno zemljište kao svojinu i posjed Srpske, odnosi se na tačno 85.596 hektara u 25 opština RS.
U većini slučajeva su kombinati i poljoprivredna dobra iz doba SFRJ temeljito očerupani kroz netransparentne ugovore i stečajne postupke, pa je od nekadašnjeg bogatstva ostala samo gola zemlja, koja je i danas, bar po zemljišnim knjigama, svačija i ničija.
Jedno od rijetkih predratnih poljoprivrednih dobara, koje i danas radi, jeste PD “Semberija” Bijeljina. Ono je danas akcionarsko društvo, čiji je većinski vlasnik aktuelni ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
PD “Semberija” je prije rata imala je jedan od najvećih pojedinačnih posjeda, od ukupno 4.376 hektara. Današnja Mitrovićeva PD “Semberija” obrađuje, prema podacima iz prošle godine, oko 2.600 hektara na osnovu koncesije. Ta je koncesija razlog nezadovoljstva semberskih poljoprivrednika, koji takođe priželjkuju zemlju bivšeg jugoslovenskog kombinata.
Javnost je prilično zbunjena informacijom da se najviše spornog poljoprivrednog zemljišta ne nalazi u plodnoj Semberiji, Posavili ili Lijevče polju, nego u Sokocu, Šipovu i Nevesinju.
U Šipovu se nalazi više od 10,5 hiljada hektara zemljišta, kojim su prije rata raspolagali zadruga, fabrika za preradu krompira i poljoprivredno dobro, koji su bili dio moćnog sarajevskog kombinata UPI.
Milovan Bjelica, načelnik Sokoca, kaže da je to zemlja izuzetnog kvaliteta, ali da nije u pitanju samo zemljište, nego i infrastruktura, jer su na Glasinačko polje dovedeni voda, struja i optički kabl za internet.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
– Sve što je kod nas obradivo i što vrijedi je obuhvaćeno ovom odlukom Ustavnog suda BiH. Tu zemlju koriste mnogi, od Zemljoradničke zadruge “Glasinac”, do Centra za unapređenje poljoprivrede u brdsko planinaskom području i Poljoprivrednog instituta RS, a najviše individualna gazdinstva. Ovdje se proizvede pet miliona litara mlijeka godišnje – kaže Bjelica i posebno ističe Farmu “Romanija” sa 400 grla, koja uzima u zakup 400 hektara zemljišta.
Ovu farmu je 2014. na licitaciji kupila banjalučka firma “TC Zona”.
U Nevesinju je 9.273 hektara prije rata pripadalo OOUR-ima mostarskog “Hepoka”: “Agrohercegovina” i “Planinsko dobro”. Poslije rata je sve krenulo kud ne treba, pa je “Agrohercegovina” dogurala do stečaja. Kao spasilac se pojavio Dragan Vučetić, čuveni savjetnik-mesija, koji je u poslu sa električnim automobilima ojadio Republiku Srpsku za stotine hiljada maraka.
Kada je u “Agrohercegovini” očerupao što se očerupati moglo, uključujući zgrade, poljopriveredne mašine i vozila, Vučetić je nestao, tvrde izvori Srpskainfo u Nevesinju.
Danas dio zemlje predratnog nevesinjskog kombinata koriste malo poznati biznismeni iz Njemačke.
Stranci su se pojavili i u Gradiški, nakon propasti PIK “Mladen Stojanović”, odnosno njegovih OOUR-a “Ratarstvo” i “Govedarska farma”, današnjeg “Farmalanda”, koji Srpskoj duguje 4,7 miliona maraka za poreze i 1,6 miliona, plus kamate, za neisporučenu robu.
“Farmaland” je u stečaju, a u stečaju je, evo već 12. godinu, i “Ratarstvo”, sa više od 7.767 hektara oranica, koje su takođe predmet odluke Ustavnog suda. Upravo zbog te zemlje bivši radnici propalog kombinata i načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić završili su na sudu, a ovih dana žestoko ratuju i preko lokalnih medija.
Sokolac – 10.535
Šipovo – 9.416
Nevesinje – 9,273
Gradiška – 7.767
Mrkonjić Grad – 7.294
“Ratarstvo” Gradiška – 7.767 hektara
“Agrohercegovina” Nevesinje – oko 6.000 hektara
“Motajica” Srbac – 5.213 hektara
“Glasinac” Sokolac – oko 5.000 hektara
“Semberija” Bijeljina – 4.376 hektara
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede RS, jedna od opština sa najviše predratnog državnog poljoprivrednog zemljišta je Šipovo. U ovoj opštini se nalazi 9.416 hektara koji pripadaju, kako se navodi u dokumentu ministarstva, Poljoprivrednom dobru “Nikola Bojinović”.
Načelnik ove opštine Milan Kovač tvrdi da ne zna ništa o tome.
– Nemam ja pojma ni o kakvom Bojinoviću. Tog prezimena nema u Šipovu. Niti znam za takvo poljoprivredno dobro, niti imam pojma o kakvim hektarima se tu radi. To pitajte u katastru. Znam samo da se opština godinama spori sa Zemljoradničkom zadrugom “Vitorog”, zbog poljoprivrednog zemljišta pod koncesijom – kaže Kovač.
Inače, PD “Nikola Bojinović” je nekadašnji OOUR sa sjedištem u Glamoču, koji je bio dio velikog kombinata AIPK “Bosanska Krajina” Banjaluka. Dugogodišnji direktor AIPK je bio nekadašnji ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić.
(Srpskainfo/SB)
Zdravlje
INOVATIVNE METODE: Na KCUS-u održan prvi napredni workshop VATS u torakalnoj hirurgiji
Prije 13 min0
Politika
LAJČAK, KAO I OBIČNO, ŠTITI DODIKA: "Nije normalno da su bonnske ovlasti i dalje u upotrebi!"
Prije 16 min0
Regija
HOĆE LI BITI PONIŠTENI IZBORI U SRBIJI: Samo u Beogradu otkriveno 230.000 nepostojećih birača
Prije 17 min1
Kultura
PRENOSIT ĆE SE NA LED-EKRANIMA U SARAJEVU: Gala koncert za Dan Evrope 2024. i 20. godišnjicu najvećeg proširenja Evropske unije
Prije 19 min0
Ekonomija
NEVJEROVATNO: Kompanija koja u Bosni i Hercegovini želi graditi projekt od milijardu KM nema prihoda, ima jednog zaposlenog...
22. Apr. 20242
Ekonomija
NOVE INVESTICIJE I ZAPOŠLJAVANJA: U malom bh. gradu niče jedna od najvećih fabrika u BiH
21. Apr. 20241
Ekonomija
UKOLIKO PLANIRATE NA LJETOVANJE U TURSKU ILI EGIPAT OVO TREBATE ZNATI: Ove zemlje je pametno izbjegavati, postoji opasnost od…
22. Apr. 20240
Ekonomija
POVEZIVANJE REGIJE U PUNOM JEKU: BiH do kraja godine dobija još jedan autoput koji se proteže kroz dvije zemlje
Prije 19h0
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.