NJEMAČKA JE ODABRALA JUŽNOKOREJSKI MODEL U BORBI PROTIV VIRUSA: Evo šta to konkretno znači za stanovništvo i koji je najveći problem za koji nema rješenja…

Kako bi spriječila preopterećenje bolnica, Njemačka u borbi protiv koronavirusa uvodi strategiju koju je izabrala Južna Koreja, temeljenu na većem testiranju građana i smještanju oboljelih u karantine

  • Svijet

  • 31. Mar. 2020  

  • 0

Često isticana kao primjer u Europi zbog svog pristupa epidemiji, Njemačka već provodi između 300 i 500.000 testiranja na koronavirus sedmično, više nego njezini evropski susjedi, posebno Francuska koja testira samo teško oboljele.

Vlada kancelarke Angele Merkel ne misli na tome stati: u dokumentu ministarstva unutarnjih poslova, koji je objavilo nekoliko medija, predviđa se strategija po uzoru na Južnu Koreju, s najmanje 200.000 testiranja na dan.

Ubuduće bi se tako mogli testirati svi oni koji misle da imaju covid-19, kao i sve osobe koje su možda bile u kontaktu s oboljelim, navodi se u dokumentu.

Testiranja se u ovome trenutku provode na oboljelima koji su bili u kontaktu s pozitivnom osobom.

Geolociranje

U dokumentu se također ocjenjuje da je geolociranje, što je koristio Seul, "dugoročno neizbježno" kako bi se stanovništvu omogućilo da prati mjesta na kojima se nalaze osobe koje su pozitivne na koronavirus.

"Južna Koreja može biti primjer unatoč razlikama između kultura dviju zemalja", ocijenio je u nedjelju u razgovoru za dnevnik Lothar Wieler, FAZ dužnosnik Instituta Roberta Kocha zadužen za vođenje borbe protiv epidemije u Njemačkoj.

Wieler ipak ne isključuje da bi zemlja na kraju mogla doživjeti talijanski scenarij, s bolnicama preplavljenima oboljelima.

Premda Njemačka ima "izvrstan zdravstveni sistem, možda jedan od najboljih na svijetu", po riječima Angele Merkel, pandemija je razotkrila njegove slabosti.

Njemačka posjeduje više od 25.000 kreveta s respiratorima. Ali "zadnjih mjeseci, neki kreveti na intenzivnoj njezi stavljeni su van funkcije jer nije bilo dovoljno stručnog osoblja", rekao je Reinhard Busse, stručnjak za ekonomiju zdravlja na Berlinskom tehničkom sveučilištu.

Već nekoliko godina nepopunjeno je 17.000 radnih mjesta za medicinske sestre.

Situacija je takva da su mnoge bolničke ustanove, uključujući berlinski Charité, jednu od najvećih sveučilišnih bolnica u Europi, morale pozvati u pomoć studente medicine ili umirovljenike iz tog sektora.

Otkazivanje operacija

"Čak i prije krize zbog koronavirusa, operacije se moralo otkazivati zbog manjka osoblja", rekao je Uwe Lübking, zadužen za politike tržišta rada pri Njemačkom udruženju gradova i općina.

A kada su radna mjesta i popunjena, medicinske sestre moraju gotovo četiri sata na dan rješavati papirologiju jer Njemačka kasni u digitalizaciji administrativnih poslova, žali se Njemačko bolničko društvo.

Skreće se pažnja i na model financiranja bolnica i klinika, u kojem se plaća po učinku, s fiksnim iznosom po operaciji. Uveden 2003., takav model može poticati ustanove da kao na tvorničkoj traci izvode neke operacije koje se može planirati unaprijed, kao što su ugradnja proteza kuka ili koljena, nauštrb hitnih slučajeva.

Drugi veliki problem u zemlji čije je stanovništvo sve starije odlazak je velikog dijela od gotovo 200.000 kućnih njegovateljica iz Poljske, Ukrajine ili baltičkih zemalja koje svakodnevno pomažu između 300 i 500.000 starijih, što bi moglo izazvati novu sanitarnu katastrofu. 

(SB / Agencije)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...