Nikada prije, pa ni u finansijskoj krizi 2008., broj ovih prijava nije tako skočio.

Kratkoročni rad dobro je poslužio kao sredstvo za sprječavanje masovnih otpuštanja tokom posljednje krize.

Firme u okviru ovih šema šalju radnike kući ili znatno smanjuju njihove radne sate, ali službeno ih održavaju kao zaposlene s državnim finansiranjem oko dvije trećine njihove plate.

U osnovi, radnici primaju čak dvije trećine plaće, čak i ako ne rade, a firma nije opterećena troškovima osoblja u vrijeme jakog ekonomskog stresa.

– “Kurzarbeit” je sjajno sredstvo i za zaposlenike i za poslodavce: prvima osigurava dohodak, a drugima daje više sigurnosti za planiranje sljedećih mjeseci kada se osjete ekonomski potresi – rekao je Stefan Schneider, glavni njemački ekonomist u Deutsche Banku.

To je provjereno sredstvo iz posljednje krize. Kada se njemačka ekonomska proizvodnja smanjila za 5 posto u 2009. godini, u prosjeku je bilo pogođeno 1,1 milion radnika tokom godine, što je koštalo Berlin oko 10 milijardi eura.

No, do kraja te godine stopa nezaposlenosti iznosila je 7,6 posto – niže nego što je bila 2008.

Ovog puta, vlada očekuje da će oko 2,35 miliona ljudi povući ovaj novac, koji bi mogao koštati ukupno više od 10 milijardi eura.

No, tradicionalno štedljiva Njemačka dobro je spremna za raspoređivanje sredstava koje je uštedjela tokom dobrih godina. Čak je i sam Biro rada sakupio rezerve od 26 milijardi eura koje se sada mogu koristiti za podršku firmama i zaposlenicima.

– Za razliku od prošle krize, gdje su pretežno industrijske firma primjenjivale ovaj plan, sada to čine i male uslužne kompanije poput restorana i konsultanata – kazao je Schneider.