"Situacija je takva da mi moramo donositi odluke, ispred nas je ključno vrijeme", kazao je Solak, napominjući da se o ovoj mjeri razmišlja se već duži period. 

"Da li će ona biti usvojena, o tom potom. Mogućnost zaustavljanja epidemije je potpuna zabrana kretanja za sve. Takva mjera može polučiti rezultate da nema širenja korona virusa", naveo je Solak, te dodao da će konkretna odluka biti donesena na današnjoj sjednici.

"Vidimo da u ovom trenutku veliki broj ljudi ne želi preuzeti odgovornost za posao koji rade", naveo je Solak.

Evropska komisija upozorila je prije nekoliko dana da su neke zemlje uvele vanredno stanje, policijski sat ili donijele zakone kojima ozbiljno narušavaju demokratska postignuća.

"Živimo u vanrednim vremenima i vlade u načelu moraju imati potrebne alate za brzo i efikasno djelovanje kako bi zaštitile zdravlje naših građana", rekla je u utorak predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i upozorila da je pritom "najvažnije da vanredne mjere nisu na štetu temeljnih načela i vrijednosti zapisanih u Ugovorima EU-a".

U Srbiji je policijski sat već dugo na snazi, ali sada se zaoštrava pa će zabrana  kretanja biti na snazi od 17 sati popodne do 5 sati ujutro, pa čak i od 15 sati vikendom. Zgranuti vlasnici pasa pokrenuli su potpisivanje peticije jer je nehumano prisiljavati kućne ljubimce da trpe više od 12 do 16 sati bez izlaska van.

Nezadovoljan razvojem ofanzive protiv koronavirusa, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pohvalio se i zaprijetio.

"Imamo najstrožije mjere u Europi", rekao je i najavio da se neće ustezati uvesti i dvadesetčetverosatni policijski sat na 14 dana ako ne budu bolji rezultati.

"Ako se ne budemo držali mjera, očekujte narednih dana tu odluku", rekao je Vučić.

Beogradski centar za ljudska prava podnio je u utorak Ustavnom sudu incijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Uredbe o mjerama za vrijeme vanrednog stanja, kao i Naredbe o ograničenju i zabrani kretanja.

Za razliku od Mađarske, Srbije i Republike Srpske, koje su pod krinkom borbe protiv pandemije na mala vrata uvele diktaturu, zapadnoevropske zemlje stvarima su pristupile mnogo liberalnije. Njemačka se u suzbijanju korone mnogo više uzda u organizovanost svog zdravstvenog i državnog sistema, nego u kroćenje građana, pa se život manje-više odvija normalno. Firme i objekti čiji rad ne zahtijeva okupljanje velikog broja ljudi na jednom mjestu rade normalno; dozvoljeno je čak i restoranima da rade, pod uslovom da hranu dostavljaju na kućnu adresu; nema nikakvih policijskih satova i značajnijih restrikcija u kretanju, dok se ljudi mlađe i srednje dobi ulicama šetaju normalno.

Najdalje je otišla Švedska koja u cilju suzbijanja korone još uvijek nije uvela gotovo nijednu restriktivno mjeru – prodavnice, kafići, čak i škole i vrtići u ovoj zemlji i dalje normalno rade. Za sada bez ozbiljnijih posljedica, jer je u Švedskoj manje od 3% smrtnih slučajeva.

Stanje u BiH je također nezadovoljavajuće s aspekta temeljnih ljudskih prava i sloboda. To osobito važi za Republiku Srpsku, gdje je nakon policijskog sata, uvedeno i vanredno stanje, što praktično znači da će ključne odluke donositi nekolicina političara, mimo znanja Narodne skupštine Republike Srpske. Federacija BiH uvela je policijski sat, a također je i sporna odredba po kojoj osobe starije od 65 godina i mlađe od 18 godina ne mogu uopće izlaziti vani. Ta je odredba apsolutno diskriminatorna i nije u skladu ni sa Ustavom BiH, a ni sa najvažnijim evropskim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama. 

Nema niti jednog nedvosmislenog dokaza da bi eventualno uvođenje potpunog karantina u Federaciji BiH zaustavilo širenje koronavirusa. To pokazuje primjer liberalne Švedske i konzervatne Danske, koje su u borbu protiv pandemije krenule s dijametralno oprečnim strategijama ali su postigle skoro identične rezultate. Uz malu razliku da je Švedska privreda ostala skoro neokrznuta!

Uostalom, starijim ljudima više prijeti infarkt miokarda jer se ne kreću, nego što im prijeti koronavirus koji smrtonosno pogađa samo osobe s komorbiditetima.

(A.M.)