Od tada se idejom transporta putem ultrabrzih vagona u niskotlačnim ili vakumskim cijevima bavi cijeli niz studentskih timova, kompanija i eksperimentalnih laboratorija u svijetu, a jedna od njih je i nizozemska kompanija Hardt Hyperloop. Ona je osnovana 2017. godine nakon pobjede na jednom Muskovom natjecanju za idejna rješenja, a zalažu se za to da ovaj način prijevoza zamijeni klasični na srednjim relacijama unutar Europe.

Povezivanje metropola poput Amsterdama i Pariza, na primjer, Hyperloopom kojim kapsule putuju brzinama do 1.000 km/h, omogućilo bi skraćivanje vremena putovanja kopnom između ta dva grada na samo 90 minuta, a sada Nizozemci imaju i studiju kojom dokazuju da je projekt i ekonomski isplativ.

U suradnji s provincijom Sjeverni Holland naručili su ekonomsku studiju koja je pokazala da bi povezivanje Amsterdama s Parizom, ali i Bruxellesom, Düsseldorfom i Frankfurtom ovoj provinciji donijelo 275 milijardi eura dodatnog bruto domaćeg proizvoda. Najveći dio ovog iznosa došao bi od ušteda koje bi se ostvarile kraćim putovanjima na posao i s posla te posljedično većom mobilnošću radne snage koja bi lakše i brže stizala u Amsterdam i okolicu.

Dodatno, rasteretio bi se i zračni promet na inače vrlo prometnom amsterdamskom aerodromu Schipol, za otprilike 24.000 letova na kraćim relacijama, što bi značajno smanjilo i ekološki utjecaj transportne industrije.