Iako je broj umrlih od posljedica Covida-19 zadnjih par dana u porastu, još je prerano reći je li odluka švedskih vlasti bila ispravna ili pogubna za njihov narod.

Službenih informacija o uvođenju strožih mjera još uvijek nema, no švedski je parlament donio zakon koji vladi dozvoljava donošenje određenih mjera kako bi se zaustavilo širenje virusa. Zakon će stupiti na snagu 18. aprila i vrijedit će do 30. juna.

U teoriji, ovo znači da bi vlada mogla dovesti strože mjere od kojih su do sada zazirali. To bi značilo da mogu, bez konzultiranja parlamenta, zatvoriti škole, restorane, teretane ili bilo koje drugo preuzeće ako misle da bi ta odluka mogla spasiti živote, piše Local.

U praksi, strože mjere mogu uvesti samo ako se nalaze u situaciji koja je toliko hitna da nemaju vremena za raspravu u parlamentu, a parlament ima pravo opozvati svaku mjeru nakon što ona stupi na snagu. Uvođenje policijskog sata bez prethodne rasprave u parlamentu je nemoguće uvesti.

O ovom su se zakonu međunarodni mediji raspisali tvrdeći kako se radi o "zaokretu u švedskom eksperimentu". No, on u ovom obliku još uvijek ne znači velike promjene za Švedsku.

Premijer Stefan Löfven upozorio je kako će "hiljade života biti izgubljeno", da će borba trajati nekoliko mjeseci i da se možda nisu za nju dovoljno dobro pripremili.

Međutim, uvođenja konkretnih strožih mjera nije bilo. Jedina novost koju je jučer donio je produženje zabrane putovanja u Švedsku za još 30 dana.

U samom početku, kad se virus sredinom januara širio po Kini i Wuhan se spremao na karantenu, Švedska je reagirala isto kao i ostatak svijeta.

"Šanse da virus dođe do Švedske su vrlo male", umirivalo je tada građane ministarstvo zdravstva.

Kad se virus približio Europi, a potom u martu zavio Italiju u crno, optimizam se naglo izgubio.

"Šanse za pojavu virusa u Švedskoj su vrlo visoke", izjavile su švedske vlasti 10. marta.

Gotovo cijela Europa je do kraja marta prakticirala mjere socijalnog distanciranja, zatvorila škole i trgovačke centre i zabranila okupljanja.

I Skandinavija je slijedila sličan uzorak. Danska je zatvorila škole 12. marta, a potom su ju slijedile Finska i Norveška. Zatvorene su i neprehrambene trgovine i restorani. Iako se činilo kako će iste mjere uvesti i Švedska, to se do danas nije dogodilo. Od svih epidemioloških mjera koje su uveli njezini susjedi, poput zatvaranja zimovališta u Norveškoj ili stavljanja Helsinkija u karantenu, Švedska je uglavnom ostala samo na zdravstvenim preporukama i vjerovanju svojim građanima da će se "ponašati kao odrasli ljudi".

Nakon što su 11. marta zabilježili prvi smrtni slučaj, donesena je zabrana okupljanja više od 500 ljudi. Restorani, hoteli, kafići i škole i dalje normalno rade. Krajem marta, broj okupljanja smanjili su na 50 ljudi. Sve drugo ostalo je na preporukama.

Prema posljednjim brojkama Europskog centra za kontrolu i prevenciju širenja bolesti, u Švedskoj je od koronavirusa zaraženo gotovo 12 hiljada ljudi, a umrlih je više od 1200. To je dvaput više umrlih nego u Finskoj, Norveškoj i Danskoj zajedno. Jučer je Švedska zabilježila i rekordan broj umrlih u jednom danu od početak izbijanja pandemije. Umrlo je 170 ljudi.

Strani mediji, ali i neke vlade, tvrde kako ove brojke pokazuju da će Švedska uskoro "eksplodirati". Američki predsjednik Donald Trump rekao je kako Švedska zbog svoje odluke provođenja imuniteta krda trenutno "jako teško pati".

Švedske novine Dagens Nyheter objavile su prije par dana pismo 22 švedskih znanstvenika koji kritiziraju švedski Zavod za javno zdravstvo i njihovu strategiju u borbi s koronavirusom. Tvrde kako zbog njihovih postupaka švedski političari sada moraju intervenirati "brzim i radikalnim mjerama". Peticiju za uvođenje strožih mjera je potpisalo gotovo 2500 doktora, profesora i znanstvenika.

Odgovor švedskih vlasti bio je - mi činimo isto kao i vi, sve što radimo je u svrhu zaštite naših građana. Ministrica vanjskih poslova Ann Linde negirala je da se koriste imunitetom krda, već da "rade stvari koje nabolje odgovaraju Švedskoj i vjeruju u odgovorno ponašanje građana". Trumpovu izjavu je opisala kao "činjeničnu pogrešku". U intervjuu za BBC-jevu svjetsku službu, kazala je da je 'mit' da u Švedskoj život teče normalno, a izostanak restrikcija, odnosno činjenicu da je velika većina mjera i dalje sadržana samo u preporukama, ilustrirala je podatkom o cijepljenju.

- Znate, zakonski u Švedskoj cijepljenje nije obvezno, ali svejedno imamo ogroman postotak procijepljenosti, kazala je Linde dodajući da se sve švedske vlasti već 400 godina oslanjaju na tamošnje institucije koje vode stručnjaci.

Što se tiče Šveđana, oni uglavnom podržavaju tamošnji Zavod za javno zdravstvo. Istraživanje SVT-a je pokazalo da jako visoko povjerenje ima 19 posto građana, a prilično visoko 29 posto građana.

(SB/JL)