PROFESOR EKONOMIJE MATEJ ŽIVKOVIĆ ZA "SB": Ulazimo u period velike ekonomske neizvjesnosti, evo šta su neophodne mjere za oporavak...

Pandemijom korona virusa najviše su pogođeni mali biznisi koji najbrže okreću novac, kazao je između ostalog za "Slobodnu Bosnu" profesoer ekonomije Matej Živković.

  • Ekonomija

  • 18. Apr. 2020  18. Apr. 2020

  • 0

Globalna ekonomija pa tako i ekonomija u Bosni i Hercegovini ulaze u period velike neizvjesnosti, uslijed pandemije koronavirusa, koja ne samo što odnosi ljudske živote i ugrožava zdravlje stanovnika, već zatvara i brojne biznise.

Zbog samoizolacije, socijalne distancije, policijskog sata, ograničenog kretanja, pa samim tim i biznisa koji su zatvoreni, imamo situaciju kakva se do sada nije desila u historiji. Vrlo je rano prognozirati šta može biti poslije pandemije i kako će se ekonomija oporaviti.

U razgovoru za "Slobodnu Bosnu" profesor ekonomije na Sarajevo School of Science and Technology (SSST) Matej Živković objašnjava da su moguća tri ishoda.

"Postoji ishod u obliku slova V, gdje ćemo imati jako dubok i brz pad, ali nakon toga jako brzi rast. Ukoliko sve ovo skupa bude relativno kratko trajalo. Postoji oporavak u obliku slova U, pa može biti oporavak oblika kade. Da ćemo biti na dnu dugo, a onda ćemo ponovo u jednom trenutku početi rasti. Hoće li to biti do kraja ove godine, do kraja iduće godine, ili ćemo cijelo desetljeće biti tako teško je predvidjeti", kaže Živković.

Spomenuo je i treći, doduše samo teorijski ishod, takozvane L krivulje.

"To se desilo Grčkoj nakon finansijske krize. To je da padnete i da se više niste u stanju vratiti. Kakav ćemo oblik krivulje oporavka imati, koliko će ovo sve dugo trajati, hoće li se ponavljati do otkrivanja prevencije odnosno vakcinacije. Jako je bitno kakve će mjere država preduzeti", kaže Živković.

Dinamika privredne aktivnosti

Govoreći o utjecaju pandemije na ekonomiju, naš sagovornik objašnjava da je veliki izazov to što su pogođeni mali biznisi i takozvani face to face biznisi poput frizerskih salona, salona ljepote, pekara, hotela, restorana, kafića itd.

Objašnjava da upravo ovakvi biznisi imaju mnogo veću brzinu opticaja novca i da oni su ti koji povećavaju likvidnosti privrede. Ovi biznisi su ti koji su sada zbog pandemije zatvoreni.

"Primjerice ukoliko velika kompanija dogovori posao isporuke vrijedan 10 miliona dolara, oni rade godinu ili dvije na tom poslu. Za dvije godine oni uzmu 10 miliona dolara. Istu sumu od 10 miliona dolara za svega dva mjeseca okrenu mali biznisi. Kako? Tako što povećavaju brzinu opticaja. Meni treba frizer. Frizeru treba pediker, pedikeru treba neko treći, oni tih deset miliona okrenu kroz dva mjeseca. Oni podižu dinamiku privredne aktivnosti", kaže Živković.

Podvukao je da sada dolazi do usporavanja, odnosno negativnog ekonomskog rasta jer mali biznisi ne rade.

"Ako frizer ostane bez posla, on od pekara neće moći kupiti hljeb, pekar neće moći kupiti brašno zato što će imati smanjene prihode, proizvođač brašna će imati smanjene prihode, jer mu pekar ne kupuje brašno. Onda će on poljoprivredniku smanjiti, njegov prihod jer od njega neće kupiti sirovinu. Na taj način ulazimo u negativnu spiralu", navodi Živković.

Naš sagovornik pojašnjava da tada svi imaju manje potrebe, jer im je smanjeno tržište zbog pada nezaposlenosti.

"Svi imaju manje potrebe proizvoditi. Kako ima manje prozivodnje, poslodavci otpuštaju višak radnika, jer imaju manju potrebu za proizvodnjom. Taj manjak uposlenika opet manje troši, za frizera, pekara itd, pa se opet smanuje potreba. Defakto mi imamo negativnu spiralu. Ulazimo u nešto što je negativan put prema dole. Ta negativna spirala sama sebe hrani i zato su bitne državne mjere", ocijenio je Živković.

Neophodne mjere

Govoreći o prvim mjerama koje bi se trebale poduzeti, naš sagovornik kaže da su svakako moratorij na kredite malim biznisima, te olakšati pristup kreditima i osigurati garantne fondove za dizanje kredita firmama koji su u lancu snabdjevanja.

"Imamo šok u ponudi i potražnji. Ograničena je proizvodnja, jer ljudi ne mogu dolaziti na posao, drugo je što ljudi obolijevaju, primorani smo na socjilanoi distanciranje. Dio ljudi umire. Dakle imate ograničenje radne snage i samim time, su ograničeni proizvodni procesi. S druge strane, s obzirom na mjere socijalnog distanciranja, veliki tržni centri su ili zatvoreni, ili je protok kod njih kud i kamo slabiji nego je bio prije krize. Time i potražnja opada", spomenuo je Živković. .

Izvozna tržišta

Firme u Bosni i Hercegovini mnogo su oslonjene na tržišta poput Italije i Njemačke koje su snažno pogođene koronavirusom.

Živković napominje da smo mi dio lanaca snabdjevanja za sisteme i industrijske hubove u srednjoj Evropi.

"Pad potrošnje tamo i pad industrijskih pogona tamo uzrokovat će pad potražnje bilo za našim poluproizvodima iz Bosne i Hercegovine, bilo za finalni proizvod. Primjerice, veliki smo izvoznik trupaca. Ukoliko te trupce izvozimo za industriju namještaja u Italiju, koja drastično pada, mi nemamo potrebe tamo izvoziti. S druge strane, možda je to i dobro, jer ćemo biti u situaciji da razvijemo vlastitu proizvodnju", kaže Živković.

(K. S.)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...