ANALIZA "SLOBODNE BOSNE": Kako je Krizni štab Federacije BiH prekršio Ustav BiH, kako su derogirana ljudska prava i slijedi li krivična odgovornost nadležnih?

Od 16. marta kada je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) proglasila stanje nesreće zbog pojave koronavirusa, Krizni štab nametnuo se kao apsolutni gospodar života u većem bh. entitetu. Niz naredbi Kriznog štaba kamufliranih u “interes građana” u javnosti je okarakterisano kao kopiranje despotskih manira vlasti Aleksandra Vučića i Viktora Orbana. Dok su mnogi građani trpili zbog ovih mjera, pravnici su se zgražavali ukazujući na nestručnost ljudi koji su život građana Federacije stavili pod kontorolu.

  • Politika

  • 26. Apr. 2020  26. Apr. 2020

  • 0

Kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio presudu da su zabranom kretanja osobama mlađim od 18 i starijim od 65 godina u Federaciji BiH prekršena prava građana, koja se, kako se iz presude vidi, stručnijim i preciznijim definiranjem mogla izbjeći, postalo je potpuno jasno da je prisutan velik jaz između kompetencija i ambicioznosti osoba koje trenutno stoje na čelu Kriznog štaba.

O ustavnosti naredbi Kriznog štaba FBiH, ugroženošću ljudskih prava i mogućoj krivičnoj odgovornosti za njihovo donošenje za “Slobodnu Bosnu” govorili su Mervan Miraščija, stručnjak za pitanja ljudskih prava i Ahmed Žilić, ugledni sarajevski advokat.

USTAV BiH I LJUDSKA PRAVA

Određenim naredbama i zaključcima Federalnog štaba civilne zaštite, posebno onima koji se odnose na zabrane kretanja i zatvaranja određenih kategorija stanovništva, grubo i masovno se krše odredbe Ustava BiH koje se odnose na zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, smatra Mervan Miraščija, stručnjak za pitanja ljudskih prava.

„Federalni štab izlazi iz okvira svojih nadležnosti i odlukama koje donosi ograničava i derogira odredbe Ustava BiH, što je par excellence primjer grubog napada na ustavni i zakonski poredak u Bosni i Hercegovini“, dodaje Miraščija.

I Ahmed Žilić, ugledni sarajevski advokat, nema sumnju da su naredbama Kriznog štaba FBiH povrijeđena ljudska prava i slobode, i to, kako kaže, u nesrazmjernoj mjeri nedopustivoj za standarde i vrijednosti vladavine prava, poštivanja ljudskih prava i demokratskih institucija, i da je u svojoj najvažnijoj Odluci od 16. marta 2020. Vlada FBiH derogirala ljudska prava i temeljne slobode i ignorirala državni Okvirni zakon.

„Iz sadržaja neobrazložene Odluke Vlade FBiH od 16. marta 2020. kojom su uvedene vanredne mjere i ograničenja slobode, uočljivo da se ista Odluka uopće ne poziva na obavezno primjenjivi državni Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini. Iako se ova Odluka Vlade FBiH poziva na entitetski Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH koji je, opet, utemeljen na Okvirnom zakonu za kojeg je entitetski Federalni zakonodavac stvorio neizravnu obavezu njegovog poštivanja, od čega odstupa Krizni štab Federacije BiH, odnosno Vlada FBiH“, pojašnjava Žilić te dodaje:

„Tek je izbijanje pandemije 2020. godine suočilo nas i sa ustavnim paradoksima, apsurdima i kontradikcijama iz člana IV. B . 9. Ustava Federacije BiH kojeg su Federalni ustavotvorci usvojili još 1994. godine, prema kojem je 'Vlada Federacije ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju, kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti.' Međutim, već narednom ustavnom normom/rečenicom Federalni ustavotvorci iz 1994. u potpunosti su zabranili derogacija svih ljudskih prava i sloboda izloženih u Ustavu Federacije BiH, odredbom: „Svaka uredba imat će snagu zakona i ne može derogirati prava i slobode utvrđene ovim ustavom.“

Žilić također smatra da ne postoje zapreke za sazivanje Parlementa FBiH u ovim uslovima te da Parlament ne smije olako prenositi ustavne ovlasti na Vladu FBiH kojima derogiraju ljudska prava.

„U interesu je ustavnosti i zakonitosti da se Parlament Federacije BiH, hitno i u skladu sa procedurama svoga rada, odredi o svim reperkusijama primjene i kršenja navedenog člana Ustava FBiH od strane Federalnog štaba civilne zaštite vezano za nederogabilnost duge liste ljudskih prava.“, naglašava Žilić.

Miraščija podsjeća da entitet FBiH, kao ni država Bosna i Hercegovina, nisu iskoristile pravnu mogućnost proglašenja vanrednog stanja.

„Bez proglašenog vanrednog stanja nije moguće derogirati određena ljudska prava, a takva praksa je evidentna u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojoj se svakodnevno krše prava na slobodu kretanja i prebivališta, prava na ličnu slobodu i sigurnost, prava na efektivan pravni lijek, prava na zdravlje, zabranu diskriminacije... Takođe, činjenica je da Federalni štab civilne zaštite svojim odlukama potpuno nepotrebno improvizira, izlazeći i iz okvira zakona, i ugleda se na druge, možda i ponaprije na vlasti u drugom bh. entitetu, u kojoj su zloupotrebe materijalnog i procesnog prava i prateća kršenja ljudskih prava također gruba i masovna“, smatra on.

Mervan Miraščija (Foto: RSE)Mervan Miraščija (Foto: RSE)

USTAVNI SUD

Odluku Ustavnog suda BiH od 22. aprila kojom je zabrana kretanja osobama mlađim od 18 i starijim od 65 godina u Federaciji BiH ocijenjena kao kršenje prava građana, Miraščija smatra veoma pozitivnom, ali istovremeno i očekivanom odlukom.

„Naime, Ustavni sud BiH je, pored Ureda visokog predstavnika koji izgleda još uvijek u zimskom snu, jedini pravi garant pravne države u Bosni i Hercegovini. Podsjećam da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće i da njihovo neispunjenje predstavlja posebno krivično djelo“, ističe Miraščija.

Prema mišljenju advokata Žilića, odluka Ustavnog suda BiH je samo početak preispitivanja pred ustavnim sudstvom neustavnosti naredbi i preporuka Federalnog štaba civilne zaštite.

„Ova odluka Ustavnog suda BiH (pro)kazuje da izvršna vlast u FBiH ne ispoljava potrebni pravni i demokratski senzibilitet u vrijeme globalne pandemije, ignorira nomotehniku u situaciji kada se derogiraju/suspendiraju ljudska prava i temeljne slobode. Kad državni razlog progovori u uvjetima pandemije – pravo zaćuti i može da se pretvori u instrument političke stigmatizacije i diskriminacije, pa čak i likvidacije potencijalnih političkih neprijatelja“, upozorava Žilić i dodaje:

„Mjere zabrane kretanja kojima se krši i pravo na rad za posljedicu ima masovno kršenje ljudskih prava. Običan svijet i ne zna šta je sve moguće. Generalni sekrertar UN António Guterres u svojoj nedavnoj izjavi s pravom i sa zabrinutošću je upozorio da pandemija koronavirusa brzo postaje 'kriza ljudskih prava'.“ 

Ahmed Žilić (Foto: Arhiva)Ahmed Žilić (Foto: Arhiva) 

KRIVIČNA ODGOVORNOST

Stručnjak za ljudska prava Mervan Miraščija smatra da itekako postoje elementi krivične odgovornosti osoba koje su donijele neustavne odluke u proteklom periodu i da je obaveza tužilaštava da reaguju po službenoj dužnosti na sva nezakonita ponašanja sa elementima krivične odgovornosti. Također, dodaje Miraščija, i građani bi morali koristiti mogućnosti prijava prema nadležnim tužilaštvima i na izvjestan način činiti pritisak na njih da rade svoj posao. 

„Prema Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno prema Ustavu BiH i ustavima entiteta, svako čija su prava i slobode narušena ima pravo na pravni lijek pred nadležnim vlastima, čak i onda kada su povredu tih prava i sloboda učinila lica u vršenju svoje službene dužnosti. Tako da svi građani mogu koristiti garantovano i zaštićeno pravo na djelotvoran pravni lijek i žaliti se nadležnim institucijama u svim situacijama u kojima se smatraju na bilo koji način obespravljenim“, naglašava on.

Miraščija smatra da je stavljanje u karantin i nezakonita rješenja Federalnog ministra zdravlja poseban i veoma težak primjer kršenja ljudskih prava građana FBiH i nezakonitog postupanja nadležnih institucija.

„Naime, Federalni ministar zdravlja se u uvodima rješenja o stavljanju u karantin formalno poziva na određene odredbe Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH, konkretno član 46. stav 3., a onda iste te odredbe u nastavku istih rješenja direktno krši. Tako naprimjer određuje karantin za 'bolest izazvanu novim koronavirusom (COVID-19)' koju Zakon o zaštiti stanovništva uopšte ne predviđa kao moguću za uvođenje karantina (član 46. stav 1.). Zatim, osobama u karantinu određuje 'zabranu napuštanja objekta određenog za karantin', ali ne i obavezne medicinske preglede kako to Zakon predviđa (član 46. stav 1). Preciznije, Zakon kaže da se pod karantin stavljaju i zdravstveni radnici određeni za liječenje osoba u karantinu. Također, u obrazloženjima rješenja navodi da „nije dopuštena žalba“, iako zakon eksplicitno navodi da se karantin određuje rješenjem protiv kojeg je dozvoljena žalba. Svim navedenim nezakonitostima rješenja Federalnog ministra zdravlja o karantinu se krše brojna ljudska prava građana kojima je određen karantin i sa radošću sam primio vijest da je veliki broj njih pokrenuo postupke zaštite svojih prava pred Ustavnim sudom BiH. Mislim da bi bilo veoma svrsishodno da pokrenu i krivične prijave protiv Federalnog ministra zdravlja, jer se praktično svi mogu smatrati lišenim slobode i to bez pojedinačno donesenih presuda sa obrazloženjima i mogućnostima korištenja efikasnog i djelotvornog pravnog lijeka pred nadležnim sudom“, tvrdi Miraščija.

Žilić primjećuje da predstoji inflacija građanskih tužbi po raznim osnovama zbog kršenja individualnih ljudskih prava.

„Ja sam advokat i ne bavim se krivičnim progonom, ja ljude branim a ne optužujem ih. Samo je važno da se pravosuđe dosljedno pridržava obaveze direktne primjene ustavnih odredbi Ustava BiH i Ustava FBiH, kao i odredbi međunarodnih ugovora koji su sastavni dijelovi Ustava BiH i Ustava Federacije BiH – koje su sa pravnom snagom iznad zakona“, naglašava Žilić.

(S. BEGOVIĆ)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...