Balkanska istraživačka mreža BIRN, hronološki navodi da je Tuzla je 27. marta zabilježila prva dva slučaja zaraze koronavirusom.

Istu noć na kantonalnoj televiziji je ministrica Čolić poručila građanima da ne paniče, da ostanu u domovima, i da prepuste stručnjacima da urade svoj posao.

Zdravstveni sistem u Tuzli je već u januaru počeo prikupljati informacije o koronavirusu.

Nijaz Tihić, šef univerzitetske klinike za makrobiologiju i profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli, i Sead Ahmetagić, šef univerzitetske klinike za infekcijeske bolesti i takošer profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli, postali su dio najbližeg tima ministrice Čolić za odbranu od pandemije.

Kada je 27. januara proširena vijest da je zbog zaražene medicinske sestre ugroženo do 200 medicinskih radnika i javnost počela paničariti, Čolić se fokusirala na stjecanje povjerenja javnosti.

U narednim danima vijesti o potvrđenim novim slučajevima zaraze su nastavile stizati. Ali Čolić je imala povjerenje u tim od 11 epidemiologa, predvođen Ahmetagićem.

U četiri sedmice nakon prvog potvrđenog slučaja, provedeno je više od 3 hiljade testiranja.

Na dnevnom brifingu na televiziji, rijetko se Čolić žalila i nikada nije širila paniku i lažnu nadu.

Napori ministrice Čolić, njenog tima i zdravstvenog sistema Tuzlanskog Kantona su se isplatili, piše Balkanska istraživačka mreža BIRN.

Navode da je do 28. aprila provedeno skoro 4 hiljade testiranja. Tim ministrice Čolić identificirao je 8 različitih klastera i ukupno 83 potvrđena slučaja u cijelom kantonu. 78 ih se već oporavilo, jedna osoba je hospitalizirana, i dvije osobe su na putu ka opravku.

Dvije osobe su umrle. Od 8 otkrivenih klastera, 6 ih je ugašeno, a u preostalim klasterima nema novih slučajeva od 12. aprila.

8. aprila WHO je pohvalio vlasti Bosne i Hercegovine, uključujući i Tuzlanski kanton, zbog "rane i brze reakcije i mjera" zahvaljujući kojima se BiH u usporedbi sa drugim zemljama Zapadnog Balkana "posebno dobro borila protiv pandemije".

Društveno-ekonomske posljedice pandemije u Bosni su već velike. Političari i građani pretpostavljaju da će biti manje javnog novca, ali da će potreba za podrškom države biti veća. Političari će morati donositi teške odluke i provoditi realne reforme. Morat će uskladiti različite interese s oskudnim resursima. No, suprotno široko prihvaćenom klišeju, Bosna ima političare koji to mogu uspjeti. Dajana Čolić jedna je od njih, piše Balkanska istraživačka mreža BIRN.