Očekivani rast u regijama EBRD-a smanjit će se ove godine prosječno za 3,5 posto. Bosna i Hercegovina će pretrpjeti pad BDP-a od 4,5 posto u 2020. godini zbog ekonomskog utjecaja pandemije koronavirusa, kaže Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u svojoj posljednjoj makroekonomskoj prognozi, objavljenoj danas.

Banka očekuje da će se zemlja oporaviti u 2021. godini s rastom BDP-a od 6 posto. Prema najnovijem izdanju Regionalnih ekonomskih perspektiva EBRD-a, "očekivani pad doznaka (koji obično iznosi oko 11 posto BDP-a) negativno će utjecati na potrošnju, dok će zatvaranje granica i fabrika ograničiti izvoz i isporuke prema i od glavnih trgovinskih partnera. Oporavak će zavisiti od postepenog opuštanja restriktivnih mjera”, navodi se u izvještaju.

Najveći pad aktivnosti u ovoj godini EBRD očekuje u Hrvatskoj, Latviji i Litvaniji, za sedam posto, dok bi Mađarska i Poljska trebale bilježiti upola blaži pad, za 3,5 posto.

Oporavak u 2021. trebao bi se kretati u rasponu od prognoziranog 7-postotnog rasta u Slovačkoj i Estoniji do 4-postotnog u Poljskoj i Mađarskoj.

Poremećaji u lancima stvaranja vrijednosti sada sprečavaju proizvodnju, a oporavak će, vjerovatno, odgoditi slabija vanjska potražnja, predviđaju u EBRD-u. Vlade su u međuvremenu uvele opsežne mjere kako bi sačuvale zaposlenost i poduprle kompanije u hibernaciji, što će rezultirati pogoršanjem javnih finansija u svim zemljama u regiji, zamjećuju u EBRD-u.

U cijeloj skupini tranzicijskih ekonomija u kojima EBRD posluje, aktivnosti bi u 2020. trebale opasti u prosjeku 3,5 posto. Uz srednju Europu i baltičke zemlje, skupina uključuje i srednju Aziju, istočnu Europu i Kavkaz, jugoistok Europske unije, južni i istočni Mediteran, zapadni Balkan te Rusiju i Tursku.

U 2021. tranzicijske ekonomije u cjelini trebale bi i više nego amortizirati ovogodišnju recesiju, uz procijenjenu stopu rasta od 4,8 posto.

U EBRD-u napominju da se procjene temelje na pretpostavci o postepenom ublažavanju mjera suzbijanja pandemije i normalizaciji života u drugoj polovini godine.

Taj scenarij predviđa umjereni utjecaj koronakrize na dugoročni trend privrednog rasta, ali pandemija bi mogla imati značajne dugoročne ekonomske, političke i društvene posljedice, naglašavaju u EBRD-u.

Upozoravaju i da bi recesija, ostanu li mjere održavanja razmaka na snazi duže nego što se trenutno očekuje, mogla biti znatno dublja, a povratak na prošlogodišnje nivoe BDP-a po stanovniku potrajati godinama.

Odgovor na krizu mogao bi otvoriti i prilike kroz preispitivanje lanaca nabave kako bi bili otporniji i raznovrsniji, sugeriraju u EBRD-u.

Vlade bi mogle poduprijeti i izmjene u lancima nabave tako što će mjere potpore privrednom oporavku bazirati na načelu zaštite klime, dodaju. Tako bi većom javnom potrošnjom, pored aktuelne ekonomske krize, obuhvatile i pitanje dugoročne klimatske krize, dodaju.