ŠOKANTNO OTKRIĆE; PANAMA NA VRBASU: Republika Srpska postala offshore destinacija; Kako su Slovenci u Banjoj Luci otvorili 200 fantomskih firmi…

Državljani Slovenije rado se u Banjoj Luci odmaraju i provode, ali tu su otkrili i svoj porezni raj.

  • Ekonomija

  • 15. Maj 2020  15. Maj 2020

  • 0

U protekle dvije godine otvorili su na stotine preduzeća daleko od očiju slovenskih poreznika, ali i od javnosti u Republici Srpskoj. Njihove kompanije nemaju ni broj telefona, ni internet-stranicu, ni kancelarije. Na adresama na kojima su prijavljene, uglavnom ne postoje nikakva obilježja na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da se tu nalaze. Portal CAPITAL je tokom istraživanja došao u kontakt s čovjekom koji tvrdi da stoji iza većine tih poslova. Predstavlja se kao doktor poreznog prava, prijatelj Janeza Janše i, naravno, tvrdi kako u cijeloj priči nema ništa sporno.

Prema istraživanju CAPITAL-a, u posljednje dvije godine u najvećem gradu Republike Srpske otvoreno je više od 200 preduzeća u vlasništvu Slovenaca.

Ona se, međutim, ne nalaze na adresama na kojima su prijavljena niti postoje bilo kakva obilježja koja ukazuju na to da se na toj lokaciji obavlja poslovna djelatnost. Ipak, dobar dio njih je, prema našim saznanjima, ostvario značajne prihode.

Na jednoj adresi i po dvadeset firmi 

Samo u banjalučkom naselju Borik, u ulici Relje Krilatice, u poslovnom kompleksu TC "Borik”, prijavljeno je skoro 20 firmi, među kojima su “Pro cross shop”, koja se, navodno, bavi iznajmljivanjem automobila, NGC, registrovana da obavlja djelatnost poslovnog savjetovanja, “Usluge AML”, kojoj je u opisu posla inžinjerska djelatnost, te “Undecim” i “VBO Marketing”, koje se u poslovnim registrima vode kao preduzeća za marketing i propagandu.

U Upravi TC "Borik” rekli su nam da nikada nisu čuli za ove kompanije niti da su ikad stupili u kontakt s nekim ko ih zastupa.

Nisu nam poznata ta imena. Za nas je nevjerovatno da neko može registrovati firmu i prijaviti tuđu adresu. Valjda bi neko prilikom osnivanja trebao provjeriti da li se preduzeće stvarno nalazi na toj adresi”, kažu u Upravi TC "Borik“.

U istoj ulici prijavljeni su i poslovni subjekti BVT i “SUB 1000”, koje su, također, osnovali državljani Slovenije, ali ni njih nismo uspjeli pronaći niti je neko od komšija ikada čuo za ta imena.

Odlazimo do Vidovdanske ulice. Situacija identična. Prema zvaničnom registru, samo na broju 53 trebalo bi da se nalazi čak dvadesetak preduzeća. Tu su, između ostalih, prijavljeni Agencija za promociju i reklamu “Siden”, trgovina parfemima i kozmetikom “Nutri vision”, poslovno savjetovalište “PrimeSoccer Management”, “SEMA International” koja se, navodno, bavi organizacijom sajmova i poslovnih događaja, te “RB montaža”, koja izvodi elektroradove.

Ali, ni tu nema nikoga ko ih zastupa.

Poslovnim prostorima u tom objektu upravlja trgovačko preduzeće “Malprex”, iz kojeg, također, negiraju postojanje bilo kakvih slovenskih firmi na njihovoj adresi.

Te firme ovde ne postoje niti su ikad postojale”, kategorični su.

U ovom objektu u ulici Krajiških brigada državljani Slovenije registrovali su više od 15 preduzeća.

Ako bi se pogledao broj preduzeća prijavljenih u ulici Krajiških brigada, došlo bi se do zaključka da sve vrvi od privrednih aktivnosti, jer je tu prijavljeno 16 privrednih subjekata. Međutim, ponovo ne pronalazimo nikoga ko bi nam potvrdio da je makar čuo za navedena društva.

Ovo nisu jedine adrese u Banjoj Luci na kojima su prijavljene slovenske firme čiji se predstavnici i predstavništva ne mogu pronaći.

Na desetine takvih je kao svoje sjedište navelo ulicu Brace Potkonjaka, Cara Lazara, Dunavsku, Omladinsku, Šargovačku i brojne druge.

Međutim, to što zakupodavci nisu čuli za navedena preduzeća, ne znači da ih neko od njihovih postojećih klijenata koji kod njih imaju kancelarije, nije osnovao.

Naime, kako saznajemo, knjigovođe koje u ime slovenskih državljana vode njihove poslove, uglavnom su prilikom osnivanja navodili adrese svojih kancelarija i tako im izlazili ususret.

Tako je u naselju Obilićevo na jednoj adresi knjigovođa koji nije želio da mu spominjemo ime, registrovao sedam firmi, ali tu je barem, za razliku od ostalih adresa koje smo obišli, istaknuta tabla s njihovim poslovnim imenima.

S obzirom na to da im vodimo knjige, bili smo saglasni da se prijave na našu adresu. Sve u vezi s njihovim osnivanjem i poslovanjem je u skladu sa zakonom. Oni posluju uredno i izmiruju svoje obaveze”, kazao nam je on ne želeći da ulazi dalje u razgovor.

Jednostavno prijaviti lažnu adresu

Postupak registracije poslovnih subjekata u Republici Srpskoj pokreće se podnošenjem prijave sa potrebnom dokumentacijom Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).

Kako su nam rekli u ovoj agenciji, sjedište, odnosno tačna adresa poslovnog subjekta navodi se kao obavezan podatak u osnivačkom aktu poslovnog subjekta, a nadležni registarski sud provjerava da li su uz prijavu za registraciju podnesene potrebne registarske isprave te da li su one u skladu sa zakonom.

Međutim, kako su nam potvrdili u Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci, u kojem su registrovana sva navedena preduzeća, oni ne provjeravaju tačnost adrese.

“Sud nije dužan da vrši provjere tačnih adresa sjedišta firme. Naime, od podnosioca zahtjeva se traži dostava potvrde o prebivalištu zemlje iz koje dolazi osnivač i potvrde o boravištu i kretanju lica, a od strane nadležnih tijela u BIH, koje se odnose na poslove sa strancima. Kada je riječ o slučajevima prijava netačnih adresa društava i sankcija za isto, okružni privredni sudovi u RS nisu nadležni za iste radnje, već MUP RS i nadležna okružna javna tužilaštva”, kazali su u ovoj instituciji.

Porez osnovni motiv za osnivanje preduzeća 

Prema našem istraživanju, porezna razlika u Republici Srpskoj i Sloveniji jedan je osnovnih motiva za osnivanje ovih preduzeća, a ne bilo kakav poslovni interes za saradnju s firmama u RS-u.

Slovenci iznijeli 50 milijardi eura

Prema nekim procjenama, Slovenci u inostranstvu imaju između 20 i 50 milijardi eura. Smatra se da mnogi velike sume novca kriju od države, jer ne mogu dokazati porijeklo tog novca. Upravo ovih dana veliku pažnju javnosti privlači rasprava kako taj novac vratiti u državu. Uz pomoću porezne amnestije država bi mogla prikupiti milijardu eura za finansiranje infrastrukturnih projekata, kaže porezni savjetnik Ivan Šimić. Bivši direktor Porezne uprave i pokretač ideje porezne amnestije jučer je, gostući na 24UR ZVEČER, rekao da je razmišljao kako privući one koji imaju novac u inostranstvu, da ga vrate u Sloveniju. Šimić ističe da je jedan stručnjak iz SAD-a procjenjivao da Slovenci vani drže oko 50 milijardi, ali da je on bliže cifri od oko 20 milijardi eura.

Poslovi se, kako saznajemo, ugovaraju u Sloveniji, a platni promet se obavlja preko računa preduzeća u RS.

Porez na dobit u Republici Srpskoj je deset posto i oporezivanje se vrši samo jedanput. U Sloveniji taj porez iznosi 20 posto, plus dodatnih 27 posto ako se podiže dividenda.

Ukoliko se, naprimjer, preko preduzeća u Banjoj Luci ostvari dobit od milion eura, plaća se deset posto poreza, a ostatak od 900.000 se podigne s računa i raspolaže po volji.  Kada u Sloveniji zaradite milion eura, prvo platite porez na dobit od 20 posto, a kada se podiže preostalih 800.000, država uzima još 27,5 posto poreza ako želite uzeti dividendu. To znači da preduzetniku na dobit od milion eura u BiH ostane 800.000, a u Sloveniji tek pola od toga.

Prema našim saznanjima, nije samo porez na dobit jedini motiv za otvaranje firmi u Banjoj Luci. Neke su otvorene kako bi se na njihovo ime kupio automobil koji vlasnik sada, na ime firme iz Republike Srpske, vozi po Sloveniji i cijeloj Evropi.

Naime, ukoliko se, naprimjer, u Njemačkoj kupi automobil od 100.000 eura i uveze u BiH, plaća se samo 17 posto PDV-a.

U slučaju Slovenije, njihov državljanin mora da plati 36 posto poreza na luksuz i dodatnih 22 posto PDV-a, što znači da mora da plati porez koji iznosi 60 posto cijene vozila.

Prijatelj Janeza Janše glavni protagonista

U toku istraživanja ove pojave, portal CAPITAL otkrio je da najveću ulogu u masovnom otvaranju ovih preduzeća ima Rok Snežič, kontroverzni slovenski biznismen iz Maribora i prijatelj Janeza Janše, slovenskog premijera.

Zbog svojih sumnjivih poslova, Snežič je bio na meti istražnih organa kako ovdje, tako i u svojoj zemlji. Suvlasnik je kluba “Capo” u Banjoj Luci i osnivač preduzeća “Isplata odšteta” i “Moj pravnik”.

Spominjao se kao ključna osoba u aferi o pozajmici 450.000 eura koje je stranka Janeza Janše dobila preko Prijedorčanke Dijane Đuđić. Zbog te pozajmice, Slovenska demokratska stranka je kažnjena sa 20.000 eura kad je sud utvrdio da je prekršen Zakon o političkim strankama.

Snežič, koji sebe naziva doktorom poreznog prava, u razgovoru za naš portal potvrdio je da je preko svojih firmi posredovao u brojnim slučajevima u kojima su državljani Slovenije odlučili da preko Banje Luke sačuvaju novac zarađen iz poslovanja u Sloveniji.

On kaže kako se ne radi o poreznoj utaji, već o „poreznoj optimizaciji“, te da je sve u skladu sa zakonom.

Tvrdi kako u ovoj priči svi dobijaju te da očekuje od Republike Srpske i Milorada Dodika pasoš zbog svega što čini.

BiH je naša Panama

Prema njegovoj ocjeni, Bosna i Hercegovina je najbliža offshore zemlja u Evropi, što njegovi klijenti uveliko koriste. Priznaje da Slovenci nemaju nikakav interes za naše tržište, već da im je osnovni cilj da sačuvaju svoj novac.

Ja bih radije osnivao firme u Sloveniji umjesto u BiH, ali ne mogu lagati ljude da je to dobro, jer su porezi previsoki. Pitam vas: zašto bi neka slovenačka firma plaćala 50 odsto poreza kada preko firme iz BiH može da u džepu sačuva 90 odsto dobiti?", obrazlaže Snežič.

Kaže kako je i Republika Srpska na dobitku, jer pored poreza na dobit, prihode prikuplja i od vlasnika preduzeća, koji često dolaze da izmiruju obaveze, gdje troše novac na hranu i smještaj.

To su firme koje ostvaruju od 200.000 do 300.000 evra dobiti, što znači da Republika Srpska od jednog klijenta dobije godišnje najmanje od 20.000 do 30.000 evra. Bosna i Hercegovina treba da mi zahvali. Da nije bilo mene, taj novac bi išao na Kajmanska ostrva", izjavio je Snežič.

Prema njegovim riječima, BiH je porezni raj, jer nije članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OCED) i ne podliježe obavezi razmjene bankovnih podataka.

Bosna je na listi trećih zemalja i crnoj listi bankarstva te se ne daju nikakvi podaci zemljama Evropske unije. Zato ljudi vole BiH, jer je ona “Panama država”. To je mnogo dobro za naše klijente, jer oni ne žele da se zna koliko zarađuju”, zaključio je on.

Spisak svih preduzeća koja su državljani Slovenije otvorili u Banjoj Luci u protekle dvije godine možete pogledati u galeriji.

alt alt alt alt alt alt

(Nastavit će se)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...