DODIKOVA (PRED)IZBORNA PANIKA: Izbornom krađom dokopao se Predsjedništva BiH pa strahuje od istrage!

Dodikovo histerisanje oko smjena u CIK-u produkuje sasvim logično pitanje: kako će proći na predstojećim lokalnim izborima bez ključnih saučesnika u izbornim krađama?

  • Mini market

  • 25. Maj 2020  25. Maj 2020

  • 1

Piše: BORISLAV RADOVANOVIĆ

Smijenjeni predsjednik CIK-a Branko Petrić, naprosto, nije u prilici ponoviti lopovluke kakvi su Dodika doveli na sadašnju funkciju. Pa ni prikriti dokaze u eventualnoj istrazi. Objavljujem nepobitne dokaze izborne krađe iz 2018. godine - na kakve je Tužilaštvo BiH moralo reagovati po službenoj dužnosti. Ili će Gordana Tadić narediti istragu po ovoj "javnoj prijavi"?!

Danas su i više nego očigledni razlozi Dodikove histerije i skandaloznih "parformansa". Smjene u Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) natjerale su ga na razmišljanje: kako po prvi puta u političkoj karijeri izaći na izbore bez ključnih saučesnika u izbornim krađama? Nema više Branka Petrića, a time ni ponavljanja izborne krađe koja ga je "smjestila" na trenutnu poziciju.

Prije predstavljanja egzaktnih dokaza i činjenica izborne krađe iz 2018. godine moram potegnuti jedno pitanje. Konkretno: zašto tek sad ovako reagujem? Odgovor je vrlo jednostavan: moraju politički akteri i građani otrpiti posljedice sopstvenih postupaka (pojedinačno i kolektivno). Blagovremeno sam ponudio konkretan način suprotstavljanja očekivanoj izbornoj krađi, ali su izborni akteri odlučili ući u Dodikov "performans" i sad im valja trpiti posljedice.

Na mom starom blogu (još uvijek dostupnom) od januara 2018. godine zagovarao sam masovan bojkot izbora i to, konkretno, zbog Dodikovog prethodnog dogovora sa Trampovom administracijom. Dila zbog kog je Brajan Hojt Ji podnio ostavku. Mjesecima sam ukazivao na to da će Dodik aktivirati pristupanje BiH u NATO, a da bi to realizovao američki mentori moraju ga pozicionirati u Predsjedništvo BiH.

Sa te strane normalno je da sam prvi objavio informaciju o Dodikovom potpisivanju ANP-a, još dok je dokument skrivan u sefu predsjedništva. Čak sam pogodio da će javnosti biti ponuđena verzija "srpskog prevoda" umjesto stvarnog dokumenta. Struka naprosto zna da je ANP standardizovani obrazac dokumenta u kom zemlje kandidati samo popunjavaju aktivnosti po zadanim stavkama, te njihove institucionalne nosioce i rokove realizacije. No, vratimo se osnovnoj temi.

Kasnije te godine, kada se postavilo pitanje pozicioniranja "Pravde za Davida" spram nadolazećih izbora, izašao sam sa novom idejom - poništavanja izbora nevažećim listićima. Vrlo prosta ideja. Trebalo je da Davor Dragičević i Miriz Memić pozovu građane da izađu na izbore i na glasačkim listićima pišu "Pravda za Davida", "Pravda za Dženana" i slične poruke.

Ideja je bila otvorena i za opozicione političke i građanske subjekte cijele Bosne i Hercegovine, te polazišna procjena kako takvim vidom "glasanja" možemo produkovati preko milion nevažećih listića. Nakon izbora pozvali bi narod na masovne proteste diljem zemlje i to, opet, sa vrlo konkretnim ciljem.

Protesti bi bili u funkciji iznuđivanja reakcije Savjeta Evrope i drugih moćnih međunarodnih subjekata povodom nagomilanih i eskaliralih problema. Već na prvu međunarodnu reakciju zatražili bi formiranje međunarodnog tužilačko-policijskog tima oko ubistava Davida Dragičevića, Dženana Memića, Nikole Đurovića i još nekoliko karakterističnih krivičnih predmeta.

Znači, istupio sam sa širokim planom, a jedna od ključnih odrednica protesta sadržavala je sprečavanje formiranja vlasti na bazi izbora sa ispodpolovičnim brojem važećih glasova, uz istovremeno suprotstavljanje rada u tehničkom mandatu na svim nivoima institucija. Pažnju vodećih svjetskih medija već smo imali, baš kao i jak protestni potencijal u narodu, šta su ključne pretpostavke uspješnih društvenih promjena.

Za najduže mjesec usljedila bi međunarodna intervencija, a kakva bi narodu ojačala pregovaračku poziciju spram osiljene političke oligarhije. I to bi zasigurno prošlo bez zloupotreba represivnog aparata usljed straha moćnika od međunarodnih sankcija. Brutalno nasilje  ispoljeno je tek nakon izbornog "davanja legitimiteta" starim/novim vlastodršcima. Zašto nas Dodik nije onako brutalno razbio prije izbora?! Nemojmo biti naivni.

Nije neka tajna kako su izvarali Davora Dragičevića oko ovakvog vida borbe za promjene, ali još uvijek nisam spreman javno ulaziti u detalje. Dovoljno je reći da sam u finišu izbora Mladenu Ivaniću i Vukoti Govedarici ukazao sa kakvom se izbornom krađom suočavaju, te koliko je iracionalno ulaziti u takav proces. Moraju se sjećati našeg ponoćnog razgovora na Davidovom trgu obzirom da su shvatili ukazane im greške, a stvari su se kasnije materijalizovale baš kako sam matematički precizno predvidio.

Bio sam decidan u stavu da se ne ide u izbore sa preko 300 000 registrovanih glasača u odnosu na maksimalan broj punoljetnih stanovnika. Za četvrtinu glasača je CIK uvećao svoj spisak spram realnog glasačkog potencijala Republike Srpske. I to jasno vidite sa podnaslovne fotografije, gdje su kasniji egzaktni podaci potvrdili moje preliminarne procjene.

Po izbornom mešetaru Branku Periću broj registrovanih glasača u Republici Srpskoj 2018. godine bio je 1 261 645, šta je racionalno gledano nemoguća brojka. Vidite procjenu Republičkog statističkog zavoda RS, dakle validne entitetske ustanove koja se bavi tim stvarima, po kojoj je ukupno stanovništvo brojilo 1 147 902 žive osobe. To znači da su prikazali 113 743 više glasača negoli stanovnika, a šta je matematički i racionalno naprosto nemoguće.

Da ne bi bilo zablude: dijaspora i diplomatska tijela učestvovala su sa nekih 30 000 glasova i to svakako nije bio presudan činilac izbora. Stvarni glasački potencijal Republike Srpske određuje se po ukupnom stanovništvu, a ta brojka je manja od 1,1 milion osoba - kako god ga pokušavali naduvati ili manipulativno povećati.

Elem, nemaju svi stanovnici pravo glasa, pa od ukupne populacije valja odbiti maloljetnike. Opet se pozivam na podatak Republičkog statističkog zavoda RS po kom je u 2018. godini 212 550 stanovnika bilo mlađe od 19 godina. Hajde da od toga odbijemo broj punoljetnika sa 19 godina opet smo na 200 000 nesporno maloljetnih i bez prava glasa(nja).

Zato od brojke ukupnog stanovništva po entitetskom statističkom zavodu odbijamo maloljetne i dolazimo do podatka da Republika Srpska ni u najluđim maštarijama nije imala 950 000 onih koji su mogli glasati i o kojima možemo govoriti kao glasačkom tijelu. Ovo ne tvrdim ja, nego entitetska ustanova specijalizovana za takve stvari. Zato ću nadalje ostati na tom podatku onih koji su mogli "izabrali" Dodika na datu funkciju iako je riječ o teorijskom maksimumu. Realno možemo govoriti samo o brojkama manjim od 950 000.

Kada saberete važeće i nevažeče glasačke listiće, a šta je prikazano na podnaslovnoj fotografiji, u postupku izbora za člana Predsjedništva BiH iz Srpske učestvovalo je 727 638 glasača. Da budemo još precizniji, po Branku Periću i njegovoj komisiji, na teritoriji Srpske glasalo je preko 695 000 birača (računajući i nevažeće listiće). Dakle, po parametrima statistikog zavoda samo 255 000 punoljetnih građana nije učestvovalo u izbornom procesu, a to je podatak kakav automatizmom upućuje na potrebu pokretanja tužilačke istrage.

Znate, Perić i ekipa tvrde da je 57% glasača učestvovalo u izboru za člana Predsjedništva BiH, a kada broj važečih i nevažećih glasova (727 638) stavimo u odnos spram 950 000 maksimalno mogućih punoljetnih građana dolazimo do procenta izlaznosti od preko 76%.  Ko normalan prihvata izbore sa 19%  odstupanja?! Osim onih koji su svjesno ušli u tako nakaradan izborni proces, pa im je u političkom interesu da ćute o sopstvenim greškama.

Prednju fotografiju postavljam samo kako bih predstavio tadašnji "omjer snaga" u domenu izbornog tijela. Najveći skeptici moraju priznati da je najveći skup "Pravde za Davida" premašio 30 000 onih koji su se uspjeli probiti kroz silne policijske barikade. Na drugoj strani, Milorad Dodik je na udarnom predizbornom skupu u istoj toj Banjaluci jedva okupio hiljadu osoba. Opkoljenih policijom da se ne bi razbježale. To su fakti!

Nakon toga, pod zaista neshvatljivim okolnostima, Dodik na glasačkim mjestima u Srpskoj osvaja nešto preko 350 000 glasova (bez 17 000 "inostranih"). Sad valja razjasniti: da li tih 350 000 glasova treba gledati kroz Petrićev spisak sa 1 261 645 glasača, ili kroz maksimalnih 950 000 punoljetnih građana po statistikom zavodu? Pa Mladen Ivanić je dobio manje glasova (292 065) negoli iznose odstupanja podataka CIK-a i entitetskog zavoda za statistiku (preko 310 000). Sva tri Dodikova protivkandidata jedva su prešla brojku odstupanja po ova dva izvora podataka.

Hoćemo li Dodikovih 350 000 glasova proanalizirati kroz odstupanja stvarnog i imaginarnog broja potencijalnih glasača od 19%, pa njegov rezultat problematizovati za čak 66 5000 glasova? Uobzirivši, po podacima CIK-a, i preko 44 000 praznih i po drugim osnovima nevažećih listića? Ko je imao jače kontrolne kapacitete na izbornim mjestima, Dodikova kolalicija ili opozicija? Ko je bio u boljoj poziciji za počinjenje izborne krađe?!

Znate li šta je objektivna istina? U silnom strahu od gubitka izbora i svih posljedica kakve bi iz toga proizašle Milorad Dodik i Branko Petrić su dobrano pretjerali. Zato je Dodik pobijedio Ivanića sa tako velikom razlikom. Krali su "lopatama" i džakovima! Koji od dvojice takmaca je dobio većinski paket glasova tek treba ispitati, ali poenta nije u tome. Neka se time bavi Ivanić.

Razlog mog ovakvog reagovanja počiva na činjenici da je izborni proces sproveden sa preko 310 000 nepostojećih glasača, šta doseže četvrtinu Petrićevog lažnog spiska. Ukoliko postoji dokaz po kom je Republika Srpska te 2018. godine mogla imati više od 950 000 punoljetnih stanovnika i time potencijalnih glasača - dajte da ga svi vidimo. Na drugoj strani kao dokaze predstavio sam podatke Republičkog zavoda za statistiku RS, a kakve je lako provjeriti. Za dalju raspravu imam još nekoliko izvora podataka, ali zasad je ovo i više negoli dovoljno.

Ispratio sam pojedine podatke vezane za glasanje u Federaciji BiH, pa tako znam da je njihov broj registrovanih glasača za 100 000 manji od broja stanovnika procjenjenog od strane entitetskog zavoda za statistiku. Koga zanimaju tačne brojke - nije problem: procjenjeni broj stanovnika za tu godinu iznosi 2 196 230 (po zavodu), dok je broj registrovanih glasača bio 2 093 784 (po CIK-u), a glasalo je 1 084 937 (sa preko 75 000 nevažećih listića).

I u tom entitetu treba značajno umanjiti glasačko tijelo obzirom na udio maloljetnih, ali ostajemo na činjenici da je broj glasača nominalno manji od broja stanovnika - šta je realnost samo po sebi. Samo Republika Srpska može imati 113 000 glasača više od ukupne populacije i, pritom, biti zemlja bez maloljetnika. Kome onda rade ovolike škole?

Znači, da ovu stvar polako rezimiramo, u Republici Srpskoj održani su izbori po "standardima" kakvi se kose sa elementarnom logikom. Sve šta se ne može podvesti pod racionalno po difoltu ne može biti ni zakonito i validno. Kako će biti validni izbori sa aman četvrtinom nepostojećih glasača? Govorim o procesima kakvi su u stvarnosti nemogući, a ipak su rezultirali Dodikovim ustoličenjem na sadašnju funkciju. Očiglednom izbornom krađom!

Na prezentovane drastične razlike između objektivno mogućeg i imaginarnog/nemogućeg nadležni organi moraju promptno reagovati, a posebno kad je riječ o tako važnom društvenom procesu. Govorim o najvišem tijelu izvršne vlasti Bosne i Hercegovine i o izboru člana državnog predsjedništva na način koji djeca uzrasta osnovne škole mogu primjenom matematičkih znanja dovesti u pitanje. Odrasli, poput autora, takve stvari nazivaju izbornom krađom.

Razumijem da Gordani Tadić matematika nije jača strana, pa iz tog razloga nije blagovremeno prepoznala krimen i naredila istragu. Elem, poslije ovako prezentovanih dokaza od glavnog državnog tužioca s pravom očekujemo adekvatnu reakciju. Ili neka dokaže postojanje preko 310 000 osoba koje su po Petrićevoj komisiji bile dio glasačkog tijela Srpske.

Isto tako od sadašnjeg CIK-a realno je očekivati da istraže ovu anomaliju. No, od novoizabrane komisije primarno očekujemo hitnu reakciju na planu uređivanja spiskova glasača u cijeloj zemlji, a posebice zbog ovih "Marsovaca" u Republici Srpskoj. Ili "vampira" koji preko decenije ustaju iz grobova samo radi glasanja, a kako bi političkim vampirima omogućili da nam piju krv.

(Prenosimo s autorovog bloga)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...