Dragan Čović, mladi perspektivni inženjer iz Ljutog Doca po završetku Mašinskog fakulteta u Mostaru dokazao je svojim djelima koliko vrijedi biti odan Jugoslaviji i Komunističkoj partiji. Dosije i Index br.2222 Dragana Čovića s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru bio je popunjen ćiriličnim pismom, a u rubrici nacionalnost pisalo je Jugoslaven. Zamislite samo tko bi se od Hrvata Lištice u to vrijeme potpisivao ćiriličnim pismom i upotrebljavao ga. Od 1980. godine Dragan Čović u Vazduhoplovnoj industriji SOKO JNA bilježi vrtoglavi uspon. Postaje tehnolog, kontrolor, voditelj proizvodnje, predsjednik radničkog sindikata, Glavni ravnatelj VI SOKO Mostar. Preuzima Dragan Čović glavni pečat Vazduhoplovne Industrije SOKO d.d. Mostar, piše Ramski vjesnik.

S pravom branitelji postavljaju pitanje gdje je bio Dragan Čović 2 listopada 1991. godine kada je JNA uništila hrvatsko mjesto Ravno ? Bio je u JNA kao djelatnik direktor Vazduhoplovne Industrije SOKO Mostar.

Širokobriješki branitelji s pravom pitaju gdje je bio Dragan Čović 7. svibnja 1991. godine kada su Širokobriježani goloruki stali pred tenkove JNA? Bio je u vojnoj bazi heliodrom, na strani JNA!

Dana 7. travnja 1992. godine zrakoplovi JNA, koje je proizveo VI SOKO Mostar, raketiraju Široki Brijeg, isti dan JNA granatira Cim, Iliće i Rudnik…14. travnja 1991 godine desant zrakoplova i helikoptera JNA na Čapljinu.

Jedan od osnivača UJDI-a ovih dana slavi 30. Obljetnicu HDZ-a Rama.  Gdje li je upravo taj UJDI-ovac bio dok se na Jelašcu osnivao HDZ Rama.  No, ipak je došao na čelo HDZ-a BiH i ostaje na čelu punih 15 godina.

Za tih  golemih i teških 15 godina vladavine Hrvati u BiH su prepolovljeni pa čak i više.

Sjeća li se još netko pustih predizbornih obećanja? Dovoljno je samo se sjetiti pustih obećanja o kanalu na hrvatskom jeziku javnog RTV servisa, pa priče o trećem entitetu i diskontnuitetu, o tako naprednom gospodarstvu… A kako  je gospodarstvo napredovalo pokazalo se s pljačkom tvornica kao što je UNIS u Rami, A o mostarskom Sokolu da se i ne govori. Ovih dana je aktualan Aluminij.

Sjetimo se samo što je radio jugoslavenski sokolar tijekom pandemije koronavirusa.  Odlazi u Hrvatsku da bi išao u samoizolaciju i to je htio provesti u Rami. Međutim, nije mu pošlo za rukom.  Ramljaci su tada dobro osjetili što je značila izolacija i karantena kada se htjelo putem sile odvoditi ljude kako bi netko na njima zarađivao, a oni se možebitno zarazili.

Pokušavao je i toliko pokušava zauzeti jedini bastion koji mu se suprostavio, Ramu. Nije uspio i neće uspjeti. Ramljaci su trezveni ljudi. To su ljudi dobre duše, ćudljive naravi, sve im možeš uzeti, ali Ramu nećeš.