Glavni junak naše današnje priče je Vladimir Prelog. Čuveni hemičar i nobelovac rodio se na današnji dan 1906. godine u Sarajevu.

Bio je sin povjesničara Milana. Gimnaziju je polazio u Osijeku i Zagrebu, diplomirao je 1928. na Hemijsko-inžinjerskom odjelu Tehničke visoke škole u Pragu, gdje je 1929. i doktorirao.

Do 1934. radio je u firmi G. J. Dříze kao voditelj laboratorija za fine hemikalije, a od 1934. u Zagrebu u Hemijsko-inžinjerskom odjelu Tehničkog fakulteta.

Krajem 1941. odlazi iz Zagreba i uz pomoć Lavoslava Ružičke zapošljava se u Laboratoriju za organsku kemiju Tehničke visoke škole u Zürichu, gdje je do penzionisanja 1976. godine bio redovni profesor.

Prvi znanstveni rad "Eine Titriervorrichtung" objavio je kao gimnazijalac, a u Pragu je istraživao mogućnost sinteze kinuklidinskoga dijela molekule kinina te moguće protumalarijsko djelovanje više reakcijskih međuprodukata i rezultate objelodanio u 25 znanstvenih radova. Tokom zagrebačkog djelovanja sa saradnicima je objavio pedesetak znanstvenih radova.

Prelog je imao široko područje znanstvenoga interesa, ali većina mu je radova iz stereokemije. Pridonio je objašnjenju strukture steroida, triterpena, kinina, strihnina, solanina i drugih alkaloida, a njegova istraživanja stereoselektivnosti mikrobnih i enzimskih reakcija rezultirala su empirijskim pravilom koje predviđa konformacijske odnose reaktanata i produkata (Prelogovo pravilo). Isticao je značenje sprege znanosti i proizvodnje potkrijepivši to rezultatima vlastitoga rada (tridesetak prihvaćenih patenata). Bio je predsjednik Švicarskog hemijskoga društva 1972 – 1974. i član Upravnoga odbora firme "Ciba-Geigy" 1960 – 1978.

Za doprinos stereohemiji molekula i reakcija podijelio je 1975. s J. W. Cornforthom Nobelovu nagradu za hemiju. Po njemu su nazvani stipendija Hrvatskoga kulturnoga društva „Napredak“, Prirodoslovna škola u Zagrebu i Akademski pjevački zbor koji djeluje u okviru Društva diplomiranih inžinjera i prijatelja hemijsko-tehnološkog studija Sveučilišta u Zagrebu. Pored ulice u rodnom Sarajevu, Prelogu u čast postavljena je i bista u bronzi u Parku nobelovaca u Mostaru.

Proglašen je počasnim građaninom Zagreba 1989., Sarajeva 1992. i Osijeka 1994. Poštanske marke s njegovim likom izdane su u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Švicarskoj. Bio je među prvim nobelovcima koji su 1991. potpisali Apel za mir u Hrvatskoj i BiH.

(SB)