Švedska je tokom pandemije koronavirusa privukla pažnju svijeta zbog svog "mekog" pristupa borbi protiv smrtonosnog virusa - odbačene su vanredne restriktivne mjere i preporučeni samoinicijativna ograničenja i upotreba maski, piše "US Today".

Ovaj pristup ocijenjen je kao liberalan, a tokom američkih protesta viđali su se natpisi "Budimo kao Švedska", iako je bilo jasno da je stopa smrtnosti, gdje god su primjenjivane blaže mjere, bila veća.

Motivi odluke Švedske agencije za javno zdravlje da primijeni "meki" pristup i danas su djelimično misterija.

Neke druge zemlje, koje su u početku koristile ovu strategiju, odustale su od nje, jer se broj smrtnih slučajeva povećavao, ali je Švedska ostala vjerna svom modelu, a pitanje je - zbog čega.

Za stjecanje kolektivnog imuniteta potrebno je da veliki dio populacije, poželjno mlađih ljudi, bude zaražen.

Ovo, međutim, nije bio zvaničan cilj Švedske agencije za javno zdravlje, ali je ipak javno izrečen zvaničan stav da ova vrsta imuniteta može da pomogne u suzbijanju širenja bolesti tako da sve ukazuje na to da je to, ipak, bio cilj koji je Agencija željela da postigne.

Još jedan dokaz u prilog tome jeste da Agencija insistira na obaveznom školovanju djece nižih razreda, da već duže vremena umanjuje značaj testiranja i da je odbila da prizna značaj asimptomatskog širenja virusa.

Ova javna zdravstvena ustanova i dalje ne preporučuje nošenje maski u javnosti uprkos svim dokazima o njihovoj efikasnosti.

Pojedine organizacije, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), osudile su imunitet krda kao strategiju, a izvršni direktor Zdravstvenog programa WHO-a, dr. Majk Rajan naveo je u maju da ovaj pristup može da izazove brutalnu aritmetiku i navede na zaključak da se ljudskim životima i ljudskoj patnji ne pridaje nikakav značaj.

Bez obzira na to da li je imunitet krda cilj ili sporedna pojava švedske strategije, ostaju činjenice i postignuti rezultati koji su veoma loši.

Prema saznanjima Agencije, procjene su da manje od 10 odsto Šveđana ima antitijela na koronavirus tako da ideja o imunitetu krda nije uspjela.

U Švedskoj je broj umrlih veći nego u Americi: tamo je 20. jula zabilježeno 556 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, a u SAD-u 425.

U ovoj zemlji je, također, stradalo četiri puta više ljudi nego u svim ostalim nordijskim zemljama zajedno, a već nekoliko sedmica Švedska je među vodećim zemljama u svijetu kada je u pitanju stopa smrtnosti.

Uprkos svemu tome, strategija, zvanična državna, ostaje de facto ista.

Moguće je da je Agencija za javno zdravlje zaista vjerovala da je njen pristup najprikladniji i održiv, kao i da će se u drugim zemljama koje su uvele oštre restriktivne mjere i izolaciju, desiti gori scenarij pa se zato i odustalo od uvođenja ozbiljnih ograničenja.

Možda je nespremnost da se prizna greška i preuzme odgovornost za hiljade smrtnih slučajeva glavni razlog što postoji otpor da se uvedu fundamentalne promjene.

"U Švedskoj je ova strategija dovela do smrti, patnje i tuge, a iznad svega - nema naznaka da je nacionalna ekonomija prošla bolje nego u drugim zemalja. Trenutno smo ostatku svijeta dali samo primjer kako se ne treba boriti sa smrtonosnom zaraznom bolešću. Nadamo se da će uskoro biti otkrivena vakcina, a do tada se držite i ne primjenjujte švedsku strategiju", poručili su švedski naučnici.