Ekonomija
NOVA ČISTKA U REPUBLICI SRPSKOJ: Lete predstavnici „Batagona“ iz Pavlović banke
15. Okt. 20190
Kompanija Batagon International, koja se u Republici Srpskoj pojavljuje kao investitor u nekoliko uglavnom neuspješnih projekata, napravila je finansijski potres u Švicarskoj . Zbog sumnjive kupovine Fabrike akumulatora Sombor (FAS), koju je Batagon realizovao preko investicione kompanije Ruvercap iz Ciriha ugrožen je rad pojedinih banaka i penzionih fondova u Švicarskoj.
Ekonomija
31. Jul. 2020
0
Batagon International kupio fabriku doživljava ovih dana velike finansijke potrese.
Švicarski mediji pisali su proteklih mjeseci o sumnjivim investicijama Ruvercapa u zemljama Zapadnog Balkana, a kao glavni razlog za to navode finansijske transakcije sa kompanijom Batagon u vlasništvu Dalibora Matića, koji je, prema medijskim napisima, u Švajcarskoj bio hapšen zbog sumnje da je učestvovao u pranju novca.
VOICE podsjeća da je Matić je Fabriku akumulatora u Somboru iz stečaja kupio krajem 2017. godine za 7,35 miliona evra. Međutim, švajcarski mediji pišu da je da “Batagon” ustvari krajem 2017. kupio Fabriku akumulatora posredstvom Ruvercapa.
„Transakcija je kao zalog uključivala kreditnu liniju plus fabriku. Ali investitori sumnjaju da li je Batagon iskoristio navedeni iznos od 63,7 miliona evra u cjelosti za kupovinu“, piše švajcarski portal finews.ch.
FAS je prodat iz stečaja tek nakon šestog pokušaja. Prva prodajna cijena iznosila je 3,6 miliona evra i osim predstavnika bivših radnika u Odboru povjerilaca bila je neprihvatljiva za ostala četiri člana odbora. Isti slučaj bio je i pri ponudi Batagona od 4,5 odnosno 5,05 miliona evra. Vašingtonski IFC (ogranak Svjetske banke) prihvatio je ponude od šest, a kasnije i sedam miliona evra, ali prodaja ni tada nije uspjela jer su preostala tri člana odbora bila protiv.
Tek je cijenu od 7,35 miliona evra prihvatio i predstavnik Mediolanum investa (otkupili potraživanja Banke Inteza) pa je 1. decembra 2019. ozvaničena prodaja FAS-a iz stečaja. Komercijalna banka ostala je uzdržana, dok je predstavnik turske Hall banke glasao protiv prodaje.
Prodajom FAS-a svi razlučni povjerioci (IFC, Hall banka, Komercijalna banka i Mediolanum invest) skinuli su hipoteku sa imovine fabrike. Privredni sud u Somboru 20. decembra obavješten je od stečajnog upravnika Predraga Ljubovića da je Batagon dan ranije uplatio 7,35 miliona evra. Shodno tome Privredni sud je 17. januara 2018. donio rješenje da se stečajni postupak obustavi, te da Batagon postaje vlasnik kompletne imovine bez ikakvih obaveza prema ostalim povjeriocima ili poreskim organima.
Novi vlasnik fabrike Dalibor Matić rijetko se pojavljivao tokom procesa prodaje. Njegov ovlašteni zastupnik bio je advokat Dejan Simić, široj javnosti poznat po aferi Kofer. Riječ je o slučaju iz 2006, kada je Simić, kao tadašnji viceguverner Narodne banke Srbije, optužen da je od predstavnika Dunav TBI grupe tražio mito od dva miliona evra da bi toj kompaniji obezbjedio dozvolu NBS za obavljanje finansijskog lizinga.
Mediji su izvještavali da je u aferu bio umješan i tadašnji ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić. Simić je tvrdio da je Dačić iz njegovog stana izašao 15 minuta ranije nego što je upala policija i pronašla kofer sa 100.000 evra. Simić je 2011. godine pravosnažno oslobođen optužbi.
Švajcarski portal insideparadeplatz.ch piše da bi zbog lošeg poslovanja Ruvercap mogao pretrpjeti velike gubitke. Ono je uključivalo i švajcarske penzione fondove, koji sada gube mnogo novca.
„Samo u ovom slučaju, govori se o gubitku od 500 miliona CHF. To bi moglo biti i više“, rekao je za portal insajderski izvor.
„Ruvercap je imao tri fonda. Oni su finansirali takozvani faktoring i pozajmljivanje. To ustvari znači da su se bavili predfinansiranjem računa dobavljača. Priča se vrtjela oko tri fonda koji se nalaze u Irskoj: jednog u švajcarskim francima, jednog u evrima i jednog u američkim dolarima“, piše švajcarski portal za koji predstavnici Ruvercapa nisu željeli da posebno komentarišu novonastalu finansijsku krizu.
Riječ je o fondu Quayside Fund Management iz Irske, kojim upravlja Centralna banka Irske. Taj fond je osnovan 2014. i posluje kao alternativni investicioni fond za plasmane unutar Evropskog ekonomskog prostora (EEA).
VOICE je uputio je niz pitanja menadžemntu tog irskog fonda u vezi sa poslovanjem sa švajcarskim Ruvercapom, međutim – odgovori su izostali. Kao i u slučaju švajcarskih portala koji su se interesovali za gubitke koji su nastali poslovanjem Ruvercapa, i VOICE je ostao uskraćen za to, ali i pitanja u vezi sa eventualnim prekidom saradnje sa švajcarskom kompanijom i njenim ulaganjima na Zapadnom Balkanu.
Osim štete koju je evidentno pretrpio ovaj irski fond, portal luzernerzeitung.ch prenosi i priču o nastalim gubicima u penzijskom fondu grada Cug (PK), gdje nisu mogli da pretpostave kakav će finansijski rezultat imati njihovo ulaganje u finansijske instrumente Ruvercapa. S obzirom na novonastala dugovanja od najmanje 500 miliona evra i penzioni fond grada Cuga doživljava finansijski potres.
PK je svoju strategiju ulaganja prebacio u održiva ulaganja, kojima su pripadali i fondovi Ruvercapa. Prema izvještaju predsjednika PK Karla Kobelta, očekivali su dobar povrat novca, ali se dogodilo da su već u 2019. doživjeli gubitak od 2,5 miliona švacarskih franaka. PK je u 2019. brojala 1.139 aktivnih osiguranika i 458 penzionera. Bilansna svota iznosila je 534 miliona CHF.
I dok je u Švajcarskoj finansijsko klupko počelo da se odmotava, u Srbiji nema naznaka za tako nešto. Štaviše, Fabrika akumulatora, kako pišu tamošnji mediji, radila je i tokom vanrednog stanja, ali smanjenim obimom, i na evropsko i rusko tržište izvozila akumulatore.
Batagon pokušavao da posredstvom Vlade RS kupuje firme u BiH
O Batagonu su dosta pisali i mediji u Bosni i Hercegovini, ponajviše o namjerama da preuzme firme koje su odavno zanimljive i drugim preduzećima u BiH. Jedno od njih je i Pavgord iz Foče koji je donedavno, uz Batagon i Galens invest, bio među najvećim akcionarima Pavlović banke (sadašnje Naše banke). CAPITAL je krajem januara prošle godine objavio da Batagon kupuje potraživanja Vlade Republike Srpske prema Alumini i preuzima tu kompaniju za 43 miliona eura. Međutim, do ove transakcije nije došlo, pa je entitetska vlada ugovor sa Batagonom raskinula.
Ekonomija
NOVA ČISTKA U REPUBLICI SRPSKOJ: Lete predstavnici „Batagona“ iz Pavlović banke
15. Okt. 20190
Politika
NAJVEĆA BLAMAŽA U VIŠKOVIĆEVOM MANDATU: Vlada Republike Srpske više nije mogla zavlačiti slučaj, službeno je raskinula ugovor sa „Batagonom“, a tek kad vidite kakvo opravdanje imaju…
12. Jul. 20190
Ekonomija
VIŠKOVIĆEVI PLANOVI PADAJU U VODU: „Batagon“ nema para za otkup svih potraživanja Republike Srpske
05. Jul. 20190
Vijesti
NOVI SKANDAL U REPUBLICI SRPSKOJ: „Batagon“ u nadzor ubacuje Dodikovog čovjeka, ne biste vjerovali kakve se afere vežu za njega…!?
20. Jun. 20190
Evropa
MISTERIOZNE EKSPLOZIJE NA KRIMU UPLAŠILE AGRESORA: Ukrajinci poručili Rusima - "Ovo je tek početak!"
Prije 20 min0
Regija
RATKO POSTAO SRAĆKO: Grafit na ulazu u ambulantu Doma zdravlja u Novom Sadu dobio primjerenu intervenciju
Prije 23 min0
Vijesti
RAT UŽIVO: U ruskoj vojnoj bazi na Krimu i dalje gore požari, čuju se eksplozije, evakuirano više od...
Prije 28 min1
Kultura
JESSE EISENBERG ODRŽAO "MASTERCLASS": Otkrio koji bh. filmovi su na njega ostavili najjači utisak
Prije 35 min0
Ekonomija
SITUACIJA ONAKVA KAKVU JE MLADI VIDE: U prva tri mjeseca ove godine, radi odlaska na rad u Sloveniju i Njemačku, BiH je napustilo...
15. Avg. 20220
Ekonomija
LIDL STIŽE, OTVARANJE SVE BLIŽE: Njemačka kompanija traži radnike u ovom bh. gradu, raspisani konkursi…
16. Avg. 20220
Ekonomija
VELIKE NAJAVE U GRADU NA SJEVEROZAPADU BOSNE: Stižu investitori iz Austrije i Njemačke, gradi se šest pogona, zainteresiran i Lidl!?
Prije 9h1
Ekonomija
AKVIZICIJA BH. FARMACEUTSKOG DIVA: "Bosnalijek" preuzeo njemačku kompaniju u Bosni i Hercegovini...
16. Avg. 20222
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.