Devetog i desetog augusta 1941. godine dogodio se nezapamćen masakr u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici.

Na udaru četničkih zlotvora našla se i katolička župa Krnjeuša, smještena između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Tada je zapaljena cijela župa koju je činilo 20-ak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću. Tačan broj ubijenih nesrba nikad nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Brojka od 240 osoba, koja nije konačna, odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima.

Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu.

Kuće su pljačkane, a zatim paljene. Općinskog načelnika Ivana Matijevića ubili su, rezali ga po licu i otkidali mu prste. Ubili su njegovu suprugu i petero djece.

Krvavi pir predvodio je četnički zlikovac Mane Rokvić.

Župa Krnjeuša je u augustu 1941. u potpunosti  uništena tako da danas nema nikakvih vidljivih tragova njezinog postojanja, osim devastiranog groblja Križ na kojem je vidljiv samo jedan nadgrobni spomenik. Ovu je župu pred početak Drugog svjetskog rata činilo više od 1.300 vjernika, a danas tu ne živi niti jedan katolik.

(SB)