Statistike govore da taj sektor pridonosi izvozu sa 2,1 milijardu eura – ne i koliko je to povećalo uvoz.

Ta priča ima i drugu stranu, a to je činjenica da je država u projekt oživljavanja industrije nakon ratova devdesetih u kojima je i razrušen veći dio pogona u Kragujevcu, uložila veliki novac poreznih obveznika.

Kako je propao Kragujevac

Prema procjenama, stranim investitorima je, direktno ili posredno, plasirano između jedne i dvije milijarde eura. Jednako, u Srbiji se malo toga proizvodi, uglavnom kablovi, plastike i slični dijelovi male dodane vrijednosti. Ostatak se uvozi, sklapa i onda izvozi, od čega srbijanska ekonomija ima malo koristi. Ali, i prije korona-krize, koja je globalni automobilski sektor bacila na koljena, kompanija "Fiat automobili Srbija" (FAS) bila je u ozbiljnim problemima. Tvornica koju je finansirala uglavnom srbijanska Vlada projektirana je za kapacitet od 200.000 vozila godišnje, prije svega zbog nerealnih očekivanja da će zbog rusko-srpske bescarinske zone biti ostvaren veliki izvoz u Rusiju. To nikad nije zaživjelo te je rekord proizvodnje postignut 2017. sa 117.000 vozila. Sljedeće godine napravljeno ih je 60.000, lani 40.000, a ove godine plan je bio 20.000.

U Kragujevcu se proizvodi samo jedan model automobil, Fiat 500L koji nikad nije zaživio na tržištu, a iako se godinama najavljivao još jedan model, s koronom ti su planovi zamrli. Radnici FAS-a uglavnom su na odmoru, trake stoje, a sve je izglednije i Fiatovo povlačenje iz Srbije. Korona-kriza će globalno promijeniti automobilsko tržište i industriju, mnogi veliki igrači najavljuju transformaciju i otpuštanja te je teško očekivati da bi se FAS i prateće industrije u Srbiji od toga mogli oporaviti.