MOŽE LI BH. PRIVREDA PREŽIVJETI COVID-19: Firme iz EU otkazuju narudžbe, a državni sektor bahatim ponašanjem siječe granu na kojoj sjedi

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić prokomentarisao je za "Slobodnu Bosnu" kako je pomoć privredi i novo pokretanje zapošljavanja moguće, ali zbog prve propuštene prilike, sada će nam trebati daleko više novca i finansijskih sredstava, koja će u ovoj situaciji morati biti osigurana kroz vid zaduženja.

  • Ekonomija

  • 02. Sep. 2020  02. Sep. 2020

  • 0

Pandemija koronavirusa u cijelom svijetu izazvala je snažan udar na ekonomiju, prije svega kroz pad potrošnje, a to se uveliko osjetilo i u našoj zemlji. Smanjena potrošnja dovela je i do manjeg priliva javnih prihoda, ali vlast još ne radi potrebne rezove u javnom sektoru.

Sada moramo biti iskreni i prema sebi i društvu i jasno reći da ne možemo trošiti ono što nismo zaradili. To je istina koliko god bila bolna.

FIRME IZ EU OTKAZUJU UGOVORE

Treba podsjetiti da je, nakon početnog zatvaranja ekonomije i prvih negativnih efekata, progresivni dio struke uputio apel politici da treba hitno definisati ekonomske mjere koje će pomoći privredi i privrednim subjektima kroz pravovremenu i finansijski jaku pomoć. Pomoć je trebala uključivati, između ostalog, značajniji, a ne simbolički otpis doprinosa i poreza, pomoć kroz pristup fondovima kako bi preduzeća mogla premostiti krizni period i time osigurati plate radnika, kao i servisiranje obaveza prema dobavljačima. Upravo takav vid pomoći je mogao, prema mišljenjima ekonomskih analitičara, osigurati preživljavanje preduzeća koja se susreću sa padom narudžbi usljed negativnih efekata pandemije Covida. Međutim, niti su donesene mjere bile pravovremene niti dovoljno snažne. Upravo zbog toga od polovine juna imamo novi pad broja zaposlenih radnika u FBiH, privremeno stavljanje katanaca na vrata u kompanijama koje poslove rade za inozemno tržište.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić prokomentarisao je za "Slobodnu Bosnu" kako je pomoć privredi i novo pokretanje zapošljavanja moguće, ali zbog prve propuštene prilike, sada će nam trebati daleko više novca i finansijskih sredstava, koja će u ovoj situaciji morati biti osigurana kroz vid zaduženja.

„Ukoliko se opet potcijeni ekonomski aspekt pandemije Covida, posljedice bi mogle biti još teže, primarno kroz naplatu poreza i doprinosa i porast nezaposlenosti, što, drugim riječima, znači da bi oporavak mogao biti sporiji i dugotrajniji“, pojasnio je Hadžić.

Da glomazni državi aparat ne mari za privatni sektor, dokazali su prije nekoliko dana u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Parlamentarci su jasno dali do znanja da neće da štede i režu plaće, i to baš u vremenu kada je „Intral“ iz Tuzle morao donijeti odluku da 300 radnika pošalje na biro i privremeno obustavi proizvodnju, jer su im ključni kupci iz EU smanjenili ugovorene količine za 40 do 50 odsto.

Da se ovakve odluke mogu očekivati sve češće, upozorio je nedavno i Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće „Sanino“ iz Dervente, koja većinu proizvoda izvozi na zapadnoevropsko tržište. Oni imaju velike probleme zbog masovnog storniranja ugovora, zbog čega dolazi i do otkazivanja ugovora i narudžbi.

Ono što je sigurno jeste da je pandemija koronavirusa promijenila poslovni život. Logistika sa Zapadnom Evropom je otežana, na granicama se čeka duže, neki dobavljači su, nažalost, zatvorili svoje pogone, a kupci smanjili narudžbe.

alt

(Direktorica GS - Tvornice mašina Travnik d.d. Snježana Köpruner)

Sve navedeno za “SB” je potvrdila direktorica GS - Tvornice mašina Travnik d. d. Snježana Köpruner. U kompaniji na čijem je čelu, narudžbe su smanjenje za 26 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Sve ovo je dovelo i do samanjenja plata tri mjeseca od 25 posto.

REALNI SEKTOR NA IZDISAJU

“Vremena za cijeli realni sektor nisu laka. A ja ne vidim da će se do kraja godine znatnije popraviti. O vlasti i mjerama koje su poduzeli kako bi pomogli realnom sektoru, ne želim pričati, jer je to premalo. Po mom mišljenju, nemoralno je i ponašanje budžetskih korisnika. U vrijeme kada ništa ili smanjeno rade, dobivaju kompletne plate sa toplim obrokom i prijevozom, dok radnici ostaju bez posla, i to oni radnici od čijeg rada živi ta ista birokracija. Ta neodgovornost, posebno parlamentaraca, vidi se i u tome da ne žele donijeti nikakve mjere da zajedno s narodom koji ih je birao, snose težinu krize. Kao da oni žive na Marsu, a mi se borimo ovdje, na Zemlji, sa svim nevoljama pa se njih ništa ovo ne tiče”, rekla je Köpruner.

Sudeći prema navedenome, privatni sektor, kako je i navikao, morat će i dalje vrijedno i odgovorno raditi i čekati neka bolja vremena, jer je kriza u kojoj su se našli, izvan njihovih dometa i nemaju utjecaja na nju.

Potrošnja i investicije su opali na globalnom nivou i to se uglavnom odrazilo na pad prometa industrija. Kako ne mogu očekivati pomoć od vlasti, kao u nekim drugim zemljama, sav teret krize se uglavnom svalio na leđa radnika.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kazao je kako su štete ogromne, a ekonomske posljedice ćemo sigurno osjetiti narednih godina i trebat će nam nekoliko godina da se vratimo na vrijeme gdje smo bili prije korone.

Kao i u svakoj krizi, jedni su dobitnici, a drugi gubitnici. U ovoj borbi država broji pare, a firme zbrajaju štetu.

Predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Suhad Ećo nije zadovoljan pomoći države. Smatra kako su mjere koje su bile na snazi, išle usporeno ili su zakasnile.

„Bilo  je govora da će biti garantni fondovi, određena finansijska sredstva za očuvanje likvidnosti firmama, međutim to nije došlo do krajnjeg korisnika, odnosno firmi“, rekao je Ećo.

Dodaje kako ga veoma brine šta će se dešavati u narednom periodu.

„Rano je proglašen kraj pandemije, privatni sektor je u julu i avgustu bio u gorim problemima nego u martu, aprilu i maju“, kazao je Ećo, navodeći kako ga je strah da ćemo, ukoliko se ne poduzmu nove mjere, imati novi val otpuštanja radnika.

On kao problem navodi i stavljaje BiH na crvenu listu zbog širenja koronavirusa. Ovim potezom je bh. menadžerima skoro pa onemogućeno da u ključnim mjesecima kada se sklapaju ugovori sa svjetskim firmama, putuju.

alt

(Novalić: Dobri ekonomski rezultati)

Kada se sagleda kompletna situacija, ostaje jasno da će firme u BiH morati same izaći nakraj s krizom ili staviti katanac na vrata uprkos tome što se danas premijer Vlade FBiH Fadil Novalić pohvalio ekonomskim rezultatima i kazao da "što se tiče mjera koje su iza nas, one su bile kratkoročne i širokopojasne. One su dale rezultat".

"Može percepcija biti različita, ali stoji činjenica da smo mi održali nivo zaposlenosti znatno bolje nego okruženje. Pad bruto društvenog proizvoda je, da tako kažem, drugi, osim Srbije, gotovo drugi u Evropi", kazao je Novalić.

Cilj je, kaže on, držati i dalje budžete u ravnoteži, da se bez problema interveniše ako bude potrebe.

E. Ko.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...