POSLIJE ŠEST MJESECI: Šta sve znamo o koronavirusu i hoće li se pandemija ponovo razbuktati...

Covid-19 danas je, šest mjeseci nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, dio naših života. Neprijatelj je to o kojem smo naučili mnogo, iako niko ne zna odgovor na pitanje šta nas čeka ove jeseni i zime.

  • Društvo

  • 11. Sep. 2020  11. Sep. 2020

  • 0

U analizi agencije AFP, koju prenosi Hina, pobrojana su ključna neodgovorena pitanja u vezi sa pandemijom Covida-19, koja je do danas usmrtila više od 600 ljudi širom planete, zarazila milione, a svjetsku ekonomiju bacila na koljena.

Hoće li se epidemija ponovno razbuktati?

Zbog velikog miješanja ljudi tokom ljeta, nakon ukidanja proljetnog karantina, broj zaraženih u Europi naglo raste.

Tako je u Francuskoj, Španiji i Velikoj Britaniji te u mnogim drugim zemljama, iako se ne radi o nivoima kakvi su bili na vrhuncu epidemije u martu i aprilu.

„Hiljade novozaraženih na dan, to je puno [...]. To je veoma zabrinjavajuće”, ocijenio je u utorak francuski ministar zdravlja Olivier Veran za radio "France Inter".

"Ako tako potraje, Ujedinjeno Kraljevstvo doživjet će „turbulentno razdoblje u mjesecima koji dolaze”, kazao je za BBC Jonathan Van-Tam, jedan od dužnosnika britanskih zdravstvenih vlasti.

Povećanje broja zaraženih automatski će dovesti do većeg broja teških slučajeva za nekoliko sedmica, upozorio je Veran. Ali, pitanje je u kojim razmjerama.

Opekavši se na prvom valu, mnogi ljekari strahuju da će bolnice i odjeli za intenzivnu njegu ove jeseni ponovno biti pretrpani, kao u martu. Virus sada cirkulira ponajviše među mladima, koji nisu rizična grupa, ali stariji i oni slabijeg zdravlja neizbježno će biti pogođeni, upozoravaju.

Drugi, manje pesimistični, smatraju da je rizik od preopterećenja bolnica manji nego u proljeće, jer ljudi koji spadaju u rizične grupe, poštuju epidemiološke mjere.

Najoptimističniji računaju na imunitet stečen u prvom valu, nadajući se da će on spriječiti drugi val i omogućiti da se izbjegne ponavljanje katastrofe iz martu. Ali, to je tek pretpostavka.

Svi, međutim, insistiraju na važnosti poštivanja epidemioloških mjera, kao što su nošenje maski, često pranje ruku i poštivanje distance.

Reinfekcije i imunitet

Nekoliko slučajeva ljudi koji su ozdravili od koronavirusa i potom se ponovno zarazili, zabilježeno je posljednjih sedmica u svijetu, što postavlja pitanja o trajnosti imuniteta.

Prvi takav potvrđeni slučaj bio je tridesetogodišnjak iz Hong Konga, koji je bio teže bolestan prvi put nego drugi.

Stručnjaci u tome vide tračak nade i znak da se njegov imunološki sistem naučio braniti nakon prve infekcije.

Naglašavaju, ipak, da se ne mogu izvlačiti zaključci na osnovu samo nekoliko slučajeva.

Naglašavaju i da pravo pitanje nije može li se zaraziti dva puta nego koliko je čovjek zarazan drugi put.

Općenito, imunitet protiv Covida-19 još se slabo razumije. Naučnici su veoma usredotočeni na antitijela, ali se, također, nadaju da bi drugi tip imunološkog odgovora, koji se temelji na T-limfocitima, mogao zaustaviti epidemiju. No, to je tek teorija.

Uloga djece

Školska godina počela je u mnogim zemljama, ali još se ne zna tačno kakvu ulogu imaju djeca u širenju epidemije.

Jedno je sigurno: rijetko obolijevaju od Covida-19. Većina razvije tek blagi oblik bolesti ili uopće nemaju simptoma.

No, ne zna se jesu li jednako zarazni kao i odrasli.

„Kada se pojave simptomi, djeca izlučuju jednaku količinu virusa kao i odrasli i jednako su zarazni kao i oni. Ne zna se u kojoj mjeri asimptomatska djeca mogu zaraziti druge”, ističe Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Nekoliko istraživanja pokazalo je da izgleda da djeca rijetko prenose bolest, možda zato što imaju manje simptoma (budući da kašljanje ili kihanje povećavaju rizik od prijenosa virusa).

Mnogi stručnjaci upozoravaju ipak da treba razlikovati djecu od adolescenata, koji su po zaraznosti sličniji odraslima.

Vakcina: brza i dobra, je li to moguće?

Pronalazak učinkovite i sigurne vakcine smatra se najboljim načinom za zaustavljanje pandemije. Ali, ne zna se kada će se to dogoditi uprkos brojnim najavama njenog skorog otkrića u globalnoj utrci s golemim finansijskim ulozima.

U posljednjem izvještaju od srijede, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi 35 potencijalnih vakcina koje su u fazi kliničkih ispitivanja na ljudima širom svijeta.

Devet ih je u posljednjoj fazi ili će to biti uskoro. To je tzv. treća faza, kada se provjerava učinkovitost vakcina na hiljadama dobrovoljaca.

Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina vode bitku na daljinu i ubrzavaju procedure u nadi da će prvi razviti vakcinu, čak prije kraja ove godine.

Ali, stručnjaci upozoravaju da se ne miješaju brzinu i brzopletost, jer bi preskakanje faza moglo uzrokovati probleme sa sigurnošću vakcina.

Koliko je poštivanje procedure važno, pokazuje primjer jednog od projekata koji su najdalje odmakli, koji provode laboratorij "AstraZeneca" i Univerzitet u Oxfordu, a koji je u utorak privremeno zaustavljen. Razlog: pojava „potencijalno neobjašnjive bolesti”, možda ozbiljne nuspojave vakcine, kod jednog sudionika ispitivanja.

Evropska agencija za lijekove (EMA) smatra da bi „moglo potrajati najmanje do početka 2021. da neka vakcina protiv Covida-19 bude spremna za odobrenje i da bude raspoloživa u dovoljnoj količini” za korištenje širom svijeta.

A, u najgorem slučaju, moguće je da vakcina nikada ne bude pronađena.

Maske i aerosoli

Preokret je spektakularan: maske su u martu smatrali beskorisnima, a danas ih preporučuje većina zdravstvenih tijela u svijetu, među kojima i WHO.

U međuvremenu, otkriveno je da se Covid-19 vrlo vjerovatno prenosi i sitnim česticama raspršenim u zraku koji izdišu oboljeli (aerosolom), a ne samo većim kapljicama koje se izlučuju kod kihanja, kašljanja ili govorenja u blizini te prljavim rukama.

Još se ne zna tačno koji udio ima takav način prenošenja bolesti u dinamici epidemije, ali mnoga istraživanja govore da je značajan.

U tom slučaju, fizička distanca nije dovoljna i maska postaje neophodna, tim više ako se nalazimo u zatvorenim prostorima, s mnogo ljudi i slabom ventilacijom. Takva se mjesta sada smatra najriskantnijima, a neke zemlje uvele su obavezno nošenje maski i na ulici.

Lijekovi

Danas se o lijekovima više zna zahvaljujući kliničkim ispitivanjima. Samo jedna vrsta lijekova pokazala je da smanjuje smrtnost, a to su kortikosteroidi, koji suzbijaju upale. Ali, oni su indicirani samo za „teške i kritične oblike” bolesti, naglašava WHO.

Antivirusni lijek remdesivir smanjuje trajanje bolničkog liječenja, ali njegova korist je relativno skromna.

S druge strane, hidroksiklorokin, koji je preporučivao američki predsjednik Donald Trump, te u Francuskoj profesor Didier Raoult, nije se pokazao učinkovitim. 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...