"Ljudi na vlasti imaju sistemski plan da se nikada ne suočimo s našim demonima, jer tako oni dobijaju kvalitetnu municiju", rekao je Puhalo na online debati o politikama i praksama sjećanja u regiji.

Puhalo je ocijenio da je to sve "priprema za buduće sukobe", koji mogu biti za 10, 20 ili 30 godina, prenijela ja agencija Beta.

Dodao je da nije siguran da je iz vlasti stigla direktiva da o tome ne smije da se piše.

"Mislim prije da postoji neka prećutna saglasnost da se o našim zločinima ne piše, a da se naše žrtve potenciraju. I to je tako već 25 godina, bez obzira na izbore ili mimo izbora. Ja tu vidim sistem, ali ne sistem s jasnim direktivama, već s nepisanim pravilima kojih se svi pridržavaju", ocijenio je Puhalo.

Dodao je da se prije nekoliko godina u "Nezavisnim novinama" pojavila vijest da je u Meksiku pronađena masovna grobnica sa 14 ili 18 pobijenih gangstera, dok vijest o masovnoj grobnici u kojoj su pronađena tijela ljudi iz Prijedora pobijenih na Korićanskim stijenama na Vlašiću, nije bila objavljena u istim novinama.

"Mene niko ne može da ubijedi da našeg čovjeka interesuje šta se dešava u Meksiku, a da ga ne interesuje šta se dešava kod nas. Kada pričate sa mladim ljudima, vidite da oni misle da je prije 30 godina ovdje živjela gomila neandertalaca koja se međusobno ubijala, a oni su, kao, nešto bolji i, kao, neće se tako ponašati. Tako smo i mi, vjerovatno, mislili kad smo bili mladi, ali nam se dogodio rat", kazao je Puhalo.

Suočavanje sa prošlošću

Aktivista za ljudska prava iz Prijedora Goran Zorić rekao je da suočavanje sa prošlošću podrazumijeva dugotrajne i transgeneracijske procese, koji će "trajati i trajati".

"Suočavanje sa prošlošću je proces političke borbe protiv institucija i nosilaca vlasti i nosilaca službenih narativa", kazao je Zorić.

On je podsjetio da je u Prijedoru ubijeno više od 3.000 civila, mađu kojima više od 100 djece, da su postojali koncentracioni logori Omarska, Keraterm, Trnopolje i da je izvršeno etničko čišćenje.

"Uprkos tome, u Prijedoru u samom centru grada postoje tri velika spomenika palim borcima Vojske Republike Srpske, a ne postoji nijedan spomenik civilnim žrtvama iz bošnjačkog i hrvatskog naroda, dok djeca uče iz udžbenika koji imaju potpuno revizionistički pristup prošlosti", naveo je Zorić.

Dodao je da aktivisti u Prijedoru pokušavaju o tome da govore prije svega s humanističkog aspekta.

"Ubijani su ljudi, ubijana su deca, postojali su koncentracioni logori u kojima su civili stradali. Pokušavamo o tome da govorimo prije svega s humanističkog aspekta. Jer, ako kažete "Srbi su ubijali Bošnjake", ostat ćemo u matrici naših i vaših žrtava. Ratu je prethodila dehumanizacija i mislimo da sada treba da govorimo o humanosti, a ne da u drugima vidimo samo Srbe, ili Bošnjake, ili Hrvate, već, prije svega, ljudska bića", rekao je Zorić.

Dodao je da su "postojeće politike sjećanja potpuno zarobljene na nivou etnonacionalnih identiteta".

Prema njegovim riječima, nacionalizmi "guše" društvo na svim nivoima i građane treba ohrabriti da se bore za društvo u koje vjeruju i za rastakanje nacionalizama.

U ime Koalicije za REKOM - Mreže pomirenja, debatu je organizovalo Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH, u saradnji s Centrom za demokratiju i tranzicionu pravdu iz Banje Luke i Udruženjem za društvena istraživanja i komunikacije.