Osvrnuo se on na djelovanje predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koji, uprkos stavljenom potpisu na Politički sporazum o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, isti odbija provesti u praksi.

“Samo ću podsjetiti da je Alija Izetbegović u dva dana potpisao dva različita sporazuma; jedan s Franjom Tuđmanom, drugi s Momčilom Krajišnikom, a koji su međusobno potpuno različiti. Dva različita koncepta za Bosnu i Hercegovinu, odnosno za unutarnje podjele i budućnost BiH unutar Jugoslavije. Jednim je sporazumom, koji je tada bio tajan, potpisao konfederaciju s Tuđmanom, a sa srpskom stranom opet je potpisao neku krnju Jugoslaviju u kojoj će poseban status imati Sandžak. Detalji toga sporazuma kasnije su objavljeni”, rekao je Ćosić.

On dodaje da je postojao i niz sporazuma koje bi Alija Izetbegović danas potpisao, a već sutra s njih povukao svoj potpis.

„Tu se radi o kontinuitetu nedosljednosti i to je jedan element koji unosi jednu opću nesigurnost, neizvjesnost i političku nestabilnost kad je BiH u pitanju. Naravno da, kada govorimo o budućnosti BiH onda smo jako osjetljivi, a pogotovo Bakir Izetbegović i njegovi istomišljenici, na svaki glas koji dolazi izvana i koji upozorava na određene slabosti BiH. Onda su osjetljivi i sve te slabosti i nestabilnosti uvijek pripisuju nekom vanjskom neprijatelju”, kaže Ćosić.

Ćosić, koji je i potpredsjednik HDZ-a BiH, kaže da je ključno poći od toga da u BiH nema unutrašnjeg konsenzusa.

„Prije svega, predstavnici hrvatskog naroda upozoravaju na nejednakopravan status, na diskriminaciju i zagovara jednakopravan status. Ako se govori o građanskim i nacionalnim pravima onda to pitanje ne može i ne smije ostati u okviru tzv. unutarnje politike, barem je tako u demokratskom – zapadnom svijetu“, rekao je Ćosić.

„Ovdje se radi o pitanju prava jednog naroda i ono se ne može odvojiti od građanskog prava“, rekao je Ćosić.

Ćosić kaže da svako carstvo opstaje ili propada upravo na pitanju legitimiteta.

"Ne postoji nikakav koncept, makar ga svi izvanjski faktori podržavali, koji će neku zajednicu ili neku zemlju učiniti prosperitetnom i stabilnom ako ona nema taj unutarnji legitimitet. Ključno je pitanje koncepta Bosne i Hercegovine koji će imati legitimitet svih relevantnih političkih faktora. S obzirom na to da je BiH specifična po tome, kao zajednica triju naroda i naravno građana, ona se ne može graditi ako jedan od ta tri naroda ne pristaje na takvu BiH", rekao je Ćosić, te sadašnje stanje uporedio sa srpskom politikom iz devedesetih u bivšoj Jugoslaviji, najavljujući identičnu propast.

„Oni su mislili da je njihov osnovni alat brojčana dominacija i da se iz te brojčane dominacije može izvoditi sustav u kojem će politička dominacija pripadati brojnijem. Znamo da je taj koncept povijeno propao i da je demokratski neopravdan i nije mi jasno zašto se on uporno pokušava ponoviti kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, a znamo da nema izgleda uspjeti“, rekao je Ćosić.