Na mjestu stradanja obilježena je 27. godišnjica zločina na Kazanima. Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti žrtvama još jednom je poručeno da je suočavanje s tamnim stranama prošlosti znak herojstva i ljudskosti.

Istaknuto je da glavnom gradu naše zemlje treba spomenik za sve žrtve zločina na Kazanima, kojim će se pokazati spremnost na suočavanje sa prošlošću.

- Napominjem da je još 2011. godine kabinet potpredsjednika Federacije, tada je bio na funkciji Svetozar Pudarić, odobrio sredstva i doznačio Gradu Sarajevu određeni iznos za izradu idejnog rješenja. Od tada se nije desilo ništa, svake godine se obeća da će do naredne godišnjice nešto biti napravljeno, međutim, još se to nije desilo. Ja i dalje tvrdim ono što sam govorio i ranije, da je od izuzetnog značaja za grad Sarajevo da se spomenik napravi, i to baš na tom lokalitetu gdje se zločin i desio. To će na neki način da skine hipoteku s građana Sarajeva, jer na Kazanima se jeste desio ratni zločin, međutim ratni zločin su napravili ljudi s imenima i prezimenima. To nije ratni zločin, kako neki pokušavaju da kažu, Armije RBiH. Armija je vodila časnu odbranu grada od agresije na našu zemlju, a ovo su bili pojedinci i mislim da izgradnjom spomenika skidamo tu hipoteku i jednom ćemo za sva vremena reći: 'Gore se jeste desio ratni zločin, ali politika Armije RBiH nije bila to, već je bila odbrana od agresije' - kazao je potpredsjednik FBiH Milan Dunović.

Konačan broj žrtava Kazana još nije poznat. Do sada je identificirano pet žena i deset muškaraca. Riječ je o dvije žrtve iz Ukrajine, dvije iz Hrvatske, jednoj žrtvi bošnjačke i deset osoba srpske nacionalnosti, piše "Oslobođenje". Za zločine na Kazanima 1996. je na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno 14 bivših pripadnika ARBiH. Glavnim odgovornim za zločine na Kazanima smatraju se Mušan Topalović Caco te pripadnici njegove Desete brdske brigade. Topalović je ubijen u noći nakon hapšenja, u pokušaju bijega.