Naučnici su u njegovoj atmosferi pronašli tragove ciklopropenildena (C3H2), rijetke reaktivne molekule koju smo na Zemlji mogli stvoriti samo u laboratorijskom okruženju.

Ona je čak toliko rijetka da je donedavno nismo pronašli ni u jednoj atmosferi ili sunčevom sistemu. Jedino mjesto na kojem može ostati stabilnom je, prenosi Business Insider, hladni međuzvjezdani prostor. Razlog zbog kojeg je ona toliko zanimljiva je što može poslužiti kao jedan od temelja za kompleksne organske molekule koje jednog dana mogu stvoriti život.

"Smatramo da je Titan jedan veliki laboratorij u kojem možemo promatrati slične hemijske reakcije kao na davnoj Zemlji - eri kada je na njoj tek nastajao život", komentirala je astrobiologinja Melissa Trainer iz NASA-inog centra za letove "Goddard". Trainer je jedan od glavnih stručnjaka koji rade na projektu "Dragonfly" misije koja će 2027. krenuti na istraživanje Titana.

"Tražit ćemo veće molekule od C3H2, ali moramo znati tačno šta se događa u atmosferi da bismo razumijeli hemijske reakcije koje vode do nastanka kompleksnih organskih molekula."

Ciklopropeniliden je neobična molekula koja u atmosferi ne može "preživjeti" dugo zbog svoje visoke reaktivnosti - vrlo brzo reagira s okolnim molekulama. Razlog zbog kojeg u svemiru ne vrijede ova pravila je hladnoća prašine i plina, odnosno prilika da ciklopropenildilen ostane u izvornom obliku.

Titan je vrlo različit od prosječnog mjeseca. Riječ je o vlažnom satelitu prekrivenom jezerima ugljikohidrata i okružen atmosferom sačinjenom od dušika i metana. Tamošnji zrak je četiri puta gušći nego na Zemlji, a naučnici vjeruju da se ispod površine Titana nalaze veliki okeani slane vode. Naučni tim iz NASA-e uperio je 2016. teleskop Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) u Čileu kako bi bolje pogledao Titanovu atmosferu, tražeći organske molekule.

Daleko iznad Titanove površine otkrili su trag neobične hemikalije koju su kasnije prepoznali kao C3H2. Postoji šansa da je rijetka atmosfera na toj visini osigurala 'preživljavanje' molekule, ali razlog zašto smo je pronašli na Titanu još nije poznat. Razlog zbog kojeg je ciklopropeniliden zanimljiv je i njegov oblik - riječ je o molekuli prstenastog oblika koja, mada sama ne sudjeluje u procesu, izgleda vrlo slično onima koje su temelj DNK i RNK.

Potraga za životom

"Njihova kružna priroda otvara novu granu hemije koja omogućava izgradnju važnih bioloških molekula", rekao je astrobiolog Alexander Thelen iz "Goddard Space Flight Centera". Čim je molekula manja, ona ima više potencijala - reakcije koje uključuju manje molekule sa manje veza dešavaju se brže od onih koje uključuju veće i složenije molekule, što znači da reakcije koje uključuju manje molekule, rezultiraju većim brojem ishoda.

Titan je već duže vrijeme poznat kao mjesto visoke organske hemijske aktivnosti. Dušik i metan se raspadaju u susretu sa suncem te stvaraju kaskadu hemijskih reakcija. Mogu li te reakcije rezultirati životom je pitanje na koje nauka nastoji pronaći odgovor.

"Želimo otkriti može li Titan podržati život", rekla je geologinja Rosaly Lopes iz JPL-a. "Kad saznamo da spojevi iz atmosfere dolaze do površine, trebat ćemo provjeriti probijaju li se oni u podzemni okean zato što smatramo da su Titanovi okeani najpovoljnije tamošnje mjesto za život."

Istraživanje je objavljeno u "Astronomical Journalu".