Dekan i profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, dr. Sead Turčalo smatra kako bi ostanak Donalda Trumpa u Bijeloj kući u simboličkom smislu poslao poruku da će trend povlačenja Sjedinjenih Država iz globalne arene biti nastavljen.

- To je u posljednje četiri godine dalo značajan zamah drugim međunarodnim akterima u regiji i ojačalo secesionističku i iredentističku retoriku u Republici Srpskoj uz neskrivenu rusku podršku – kazao je Turčalo za Fenu.

Komentirajući upit u vezi s implikacijama predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama na stanje u Bosni i Hercegovini, regionu i šire, ističe kako bi “dodatne četiri godine administracije, koja je postala uzorom radikalne desnice i populista širom Evrope, praktično doprinijelo novom zamahu antisuverenitetskih i etnonacionalističkih snaga u Bosni i Hercegovini s krajnjim ciljem destrukcije države”.

U osvrtu na Trumpovog protukandidata Joea Bidena, Turčalo ističe kako bi Bidenova pobjeda, s obzirom na njegovo ponašanje devedesetih godina, simbolički osnažila transformativne snage, koje teže prevazilaženju dejtonskih ograničenja države.

Istovremeno pojašnjava kako bi u praktičnom smislu ta simbolička poruka mogla kod političkih aktera, koji nastoje potpuno imobilizirati državu Bosnu i Hercegovinu, probuditi osjećaj bezizlaznosti te ih potaći na potpunu blokadu države, koja se već potiho najavljuje posljednjih dana.

Kako nadalje navodi, iz te perspektive treba "čitati" i najavljenu pa zbog samoizolacije otkazanu posjetu ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova.

- Ruska proaktivna prevencija bilo kakve funkcionalne reforme Bosne i Hercegovine koja bi bila potaknuta akumuliranim dejstvom dva simbolička događaja, 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i mogućeg ulaska u Bijelu kuću predsjednika koji snažno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine, pokazuje da nije svejedno ko sjedi u Bijeloj kući – precizira profesor Turčalo.

Mišljenja je kako bi obnova strukturalnih temelja transatlantskih odnosa, kojima teži Biden, imala pozitivne dugoročne efekte na Bosnu i Hercegovinu te da bi olakšala sinhronizaciju djelovanja Evropske unije i Sjedinjenih Država, efikasnije odvraćala maligne međunarodne utjecaje u Bosni i Hercegovini i stvorila kontratežu rastućem etnonacionalnom autoritarizmu u zemlji i regiji.

- Ono što bi Bosna i Hercegovina trebala da uradi jeste da formalnim i neformalnim djelovanjem izađe ususret toj, potencijalno novoj politici zapadne divizije međunarodne zajednice budući da ona sama neće pokucati na vrata da obavi posao – izričit je profesor Turčalo.

Na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama se određuje ko će u naredne četiri godine vršiti dužnost predsjednika, odnosno potpredsjednika.

Izbori se održavaju svake četvrte godine na izborni dan, koji je od 1845. godine utorak iza prvog ponedjeljka u novembru.