"POPIŠE PO JEDNU I RAZGULIŠE": 25 godina poslije Dejtonskog sporazuma Srbija nije njegov garant

"Srbija nije nikakav garant, a Slobodan Milošević je bio priveden u Dayton da potpiše sporazum ne da bi bio njegov garant, već kao jedna od strana-učesnica u ratu, jer je taj rat imao karakter međunarodnog konflikta", smatra Gruhonjić.

  • Politika

  • 08. Nov. 2020  09. Nov. 2020

  • 0

Navršava se dvadeset i pet godina otkako je potpisan Daytonski mirovni sporazum, dokument koji je zaustavio ratne sukobe na području Bosne i Hercegovine, 21. novembra 1995. godine.

Opisalo je Zabranjeno pušenje taj historijski događaj, 21. novembra 1995. godine u svojoj čuvenoj pjesmi "Yugo 45". Za stolom su bili Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.

Došlo je vriijeme da se okonča rat koji je početkom devedesetih zgrozio čitav svijet i koji je ostavio duboke tragove.

"Onda pružiše si ruke, na komšiju se ne može. Onda popiše po jednu i razguliše", prati snimak iz Daytona glas Seje Seksona.

Četvrt vijeka kasnije, stručnjak za ljudska prava i tranzicionu pravdu Adnan Kadribašić ističe značaj Daytonskog sporazuma kada je konkretno proces istraživanja ratnih zločina i saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u pitanju, ali navodi da on ima svoje nedostatke koji su ostavili posljedice na naša društva.

“Sporazum je stavio veliki naglasak na krivični aspekt suočavanja sa prošlošću, a malo na mir i pomirenje. Danas nemamo strategiju za tranzicionu pravdu, ali imamo za procesuiranje ratnih zločina. U takvom pristupu žrtve će rijetko doći do restorativne pravde, a veliki broj djela će ostati bez utvrđene istine o činjenicama”, navodi Kadribašić za VOICE.

Primjer toga je i Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i civilnih invalida rata, donijet u Skupštini Srbije početkom godine, koji ne prepoznaje mnoge kategorije civilnih žrtava rata, kao što su žrtve ratnih silovanja i oni koji boluju od posttraumatskog stresnog poremećaja, jer po ovom zakon civilnom žrtvom se smatra samo onaj ko ima 50 posto fizičkog oštećenja.

Istraživačica Fonda za humanitarno pravo Jovana Kolarić u izjavi za VOICE navodi da su međunarodni akteri naglasak stavljali na izgradnju institucija u Bosni i Hercegovini napravivši komplikovani državni aparat u kojem su se izgubile iz vida potrebe pojedinaca i društva izašlih iz rata.

"Sama struktura zemlje utvrđena Daytonskim sporazumom je ojačala i održala nacionalne podjele, a posljedično i nacionalističke politike koje su uz druge faktore i dovele do rata. Nakon samog sporazuma nisu uslijedile nikakve restrikcije podobnosti za učešće na izborima nacionalističkih stranaka i drugih aktera koji su aktivno učestvovali u ratu", navela je Kolarić.

Sastavnim dijelom ovog Sporazuma, odnosno njegovim Aneksom 4, Ustavom Bosne i Hercegovine utvrđeno je da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine moraju biti iz redova tri konstitutivna naroda BiH, odnosno Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Ovom diskriminatornom odredbom je nacionalnim manjinama zabranjeno da učestvuju u ključnim procesima donošenja odluka, kaže Adnan Kadribašić.

Programska koordinatorka Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) u Hrvatskoj Branka Vierda ističe i da je u mjesecima i godinama nakon Daytonskog sporazuma nacionalizam u Hrvatskoj još uvek dominantni okvir političkog i društvenog djelovanja.

“Ako o pomirenju razmišljamo kao o doprinosu ostvarenju trajnog mira na ovim prostorima, onda to mora da bude jasan i nedvosmislen cilj prvenstveno onih koji su politički odgovorni za ostvarenje tog cilja. Dok god svjedočimo ekstremnom nacionalizmu u javnom prostoru i dinamici koji nije puka rijetkost, imamo mnogo da radimo na stvaranju mira u regiji", navodi Vierda za VOICE.

Povratak u devedesete

Izvršna direktkorica Fonda za humanitarno pravo Ivana Žanić smatra da je Srbija danas u veoma lošim odnosima sa susjednim državama.

"Dugogodišnje tenzije sa Hrvatskom, neriješeni odnosi sa Kosovom, najnovija dešavanja u Crnoj Gori i bliskost sa Republikom Srpskom dovodi do toga da se politika koja je bila dominantna devedesetih i dalje nastavlja, čime se stvaraju tenzije i pogodno tlo za jačanje nacionalističkih politika", poručuje Žanić

Kopredsednik Igmanske inicijative u Crnoj Gori Branislav Radulović govori kako je situacija po pitanju značaja građanskog društva i suživota različitih nacionalnosti Crna Gora napravila veliki pomak, ali da kleronacionalističke tendencije ipak jačaju.

"Nažalost, uticaj desničarskih struktura i pristalica tvrdonacionalnih koncepata, sa jakim uticajem klera, danas – dvadeset pet godina kasnije – ponovo raste i u tom pogledu imamo neku vrstu povratka u devedesete", smatra Radulović.

Neophodno je da se naglasi i problem obrazovnih sistema zemalja u regionu, za koje Radulović kaže da "nisu odgovorili potrebi da se generacije rođene u ratu i nakon njega pravilno edukuju i sačuvaju od posledica postratnog zagađenja".

Fond za humanitarno pravo u Predlogu praktične politike – ratovi 1990-ih u nastavi istorije navodi kako autori udženika ne koriste bogato i javno dostupne arhive Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Ratovi su u udženicima prikazani površno i pristrasno – ističući da je Srbija jedina i najveća žrtva oružanih sukoba, dok se sve druge žrtve zanemaruju.

Javni zagovarač Koalicije za REKOM Dinko Gruhonjić skreće pažnju na činjenicu da se u srpskim medijima neosnovano insistira na tome da je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Srbija nije nikakav garant, a Slobodan Milošević je bio priveden u Dayton da potpiše sporazum ne da bi bio njegov garant, već kao jedna od strana-učesnica u ratu, jer je taj rat imao karakter međunarodnog konflikta. Garanti Daytonskog sporazuma se isključivo nalaze u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC), u kojem – naravno – ne sjede predstavnici Srbije i Hrvatske", smatra Gruhonjić.

On navodi i da je takav medijski diskurs "još jedan od dokaza da se Srbija nikada nije odrekla sna o 'aneksiji' Republike Srpske".

Cjelokupan tekst možete pročitati na ovom linku.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...