Naša današnja priča vraća nas u davnu 1880. godinu, u vrijeme zemljotresa koji je razorio Zagreb.

Veliki zemljotres u Zagrebu bio je jačine 8 stepeni Mercallijeve skale, odnosno 6,3 stepeni po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Razorio je brojne zagrebačke zgrade, mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst, dvoje ljudi je poginulo, a 29 ih je teško povrijeđeno.

Zemljotres se dogodio na današnji dan 1880. u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi, prema podacima meteorološke stanice u Zagrebu. U prva 24 sata nakon potresa, na zagrebačkom Glavnom kolodvoru izdano je 3.800 putničkih karata. Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko zemljotresa slabijeg intenziteta. Do aprila 1881. godine zabilježeno je 185 podrhtavanja tla. Kako bi se mogao nositi sa posljedicama potresa, grad je ustanovio posebnu komisiju koja je u svome izvještaju zapisala:

„Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko, da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje pako štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu oštećeno u Zagrebu 1.758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti.”

Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 miliona kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog budžeta. Car Franjo Josip donirao je tom prilikom 20.000 forinti, ali to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć unesrećenima stizala je iz cijele Europe. Najveći dio priloga uplaćen je na području Austro-Ugarske, ali sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII.

Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Zemljotres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik.

Dok je veliki broj Zagrepčana koji su to mogli priuštiti, otišao u ostale gradove Monarhije, siromašniji su ostali pomagati pri saniranju ruševina kako bi barem neki mogli pod krovom dočekati zimu. Među njima je bio i August Šenoa. On je kao gradski senator pomagao unesrećenim ljudima te je po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhkog zdravlja, književnik je umro 1881.

(SB)