Njegova je površina pod konstantnim utjecajem Jupiterove radijacije, koja bi mogla uzrokovati plavi ili zeleni sjaj, piše u studiji objavljenoj u "Nature Astronomyju".

Rezultat ove pojave slično je "hodanju niz plažu za vrijeme mjesečine", komentirao je Murthy Gudipati, planetarni naučnik iz NASA-e, koji je predvodio novo istraživanje. Njegov naučni tim pokušao je saznati koliko duboko Jupiterovi elektroni visoke energije probijaju u Europinu ledenu površinu, kao i hemijske reakcije koje bi mogle nastati kao rezultat tog zračenja.

Kako bi simulirali uvjete na udaljenom mjesecu, naučnici su u laboratorijskim uvjetima zračili vodeni led jupiterskim nivoima zračenja. Prva stvar koju su vidjeli je sjaj - led je počeo isijavati svjetlo. Nakon što su ozračili led dobiven iz slane vode, sjaja više, praktičnom nije bilo. "Prvo smo mislili da nešto nije uredu i da se elektroni ne probijaju, no kasnije smo opet pod istim uvjetima ozračili čisti led i sjaj se vratio."

Gudipati se u razgovoru za "Business Insider" sjetio "aha trenutka" u kojem su naučnici zaključili da sjaj zavisi o hemijskom sastavu leda te su u skladu s tim počeli eksperimentirati. Prema rezultatima analize, voda s natrijevim sulfatom svijetli, dok ona s natrijevim karbonatom ne svijetli.

Premda naučnici još nisu otkrili tačni sastav leda na površini Europe, pretpostavljaju da je put sulfata i sumporne kiseline, sudeći prema podacima iz NASA-e. Ako je navedeno točno, Europa bi trebala sjajiti u mraku. Površina je, naime, također prešarana slanim ledom koji ne svijetli jednakim intenzitetom kao čisti led.

"Uvjeren sam da na površini imamo nekoliko vrsta leda, što znači da on na nekim mjestima svijetli više, a na nekima manje - kao neka vrsta prirodnog mozaika. Baš me zanima kako cijela stvar izgleda izbliza", komentirao je NASA-in stručnjak. Proučavanje Europinog sjaja moglo bi naučnicima pružiti bolji uvid u mjesečev sastav. Osvijetljena područja su ili čista voda ili voda s tragovima sulfata i magnezija. Tamnija područja mogla bi biti s više leda ili karbonata - sastava koji ne odašilju svjetlo nakon što ih Jupiter ozrači.

Neobično mala područja koja svjetle, možda su ona na kojima ocean probija na površinu te se ubrzo nakon toga smrzne - praćenje ovakvih lokacija i poznavanje njihovih lokacija pomoći će pri traženju potencijalnog života pod površinom Europe.