To se ističe u novom izvještaju Evropske komisije za putovanja (ETC - European Travel Commission) pod nazivom "Evropski turizam 2020 - trendovi i izgledi", u kojem se napominje da novi valovi pandemije, zaključavanja zemalja, pad povjerenja potrošača i ekonomska recesija i dalje umanjuju izglede za oporavak evropskog turizma, prenosi Hina.

Za razliku od povratka ukupnog pretpandemijskog obima putovanja do 2024. godine, nešto optimističnija predviđanja u tom izvještaju odnose se na domaća putovanja - unutar Evrope i njenih pojedinih zemalja - koja bi se, vjerovatno, trebala brže vratiti, odnosno dosegnuti nivo iz 2019. u 2022. i 2023. godini.

Kipar, Crna Gora, Rumunija

U izvještaju se upozorava da su "udari" pandemije koronavirusa na turizam u Evropi "gotovo bez presedana i u opsegu i u trajanju", jer sve evropske destinacije imaju pad dolazaka turista iznad 50 posto.

Kipar i Crna Gora su u najtežoj situaciji, s padom dolazaka turista od 85, odnosno 84 posto, što se pripisuje njihovoj većoj ovisnosti o stranim turistima.

Slijedi Rumunija, u kojoj su međunarodni turistički dolasci opali za 80 posto, dok je relativno manji pad zabilježila Turska, 77 posto, ali uz naznaku da će se njen turizam, također, tromo oporavljati zbog velikog oslanjanja na turiste s dalekih tržišta.

U grupi zemalja sa padom dolazaka stranih turista iznad 70 posto ove su godine i Portugal te Srbija, sa minusima od po 74 posto, a lošiji učinak je i kod otočnih odredišta, Islanda i Malte sa minusima od 71 posto, što se objašnjava njihovim geografskim položajem i strogim graničnim ograničenjima.

Najmanji je pad dolazaka u Austriji.

Dobri rezultati Austrije

Hrvatska je u tom izvještaju, prema podacima za prvih osam, odnosno devet mjeseci, na svim listama među prvih pet-šest zemalja s najmanjim padom dolazaka i noćenja stranih turista.

Tako je za prvih osam, odnosno devet mjeseci, na šestom mjestu u Evropi, sa oko 50 posto manje noćenja stranih turista u odnosu na isti period 2019. godine.

Prva na listi zamalja s najmanjim padom noćenja stranih turista (30 posto) je Austrija, koja je, objašnjava se, početkom godine privukla mnogo turista u vrijeme skijanja i zimskih odmora.

Ttek nešto manji pad noćenja stranih turista od Hrvatske, blizu 50 posto, zabilježile su još Danska, Njemačka, Litvanija i Monako, dok je u takozvanoj ljetnoj izvedbi hrvatski turizam na još boljem, četvrtom mjestu, iza opet prve Austrije, zatim Belgije i Bugarske.