No, jedna od glavnih stvari koja bi se mogla iščitati ili se valja iza brda iza te usporene, ali aktivne vatikanske diplomatske aktivnosti jeste mogući dogovor posjete pape Franje Beogradu, piše „Jutarnji list“.

A u sklopu toga izvire i ono neizbježno pitanje koje već dugo "tišti" Crkvu u Hrvata, a već se prelilo i postaje važno nacionalno i političko pitanje - konačno proglašenje Alojzija Stepinca svetim, a koje je kamen spoticanja u odnosima dviju crkava ne samo na ovim prostorima nego i u odnosima Vatikana sa SPC-om. Naime, poklopilo se u posljednje vrijeme nekoliko susreta i posjeta te zanimljivih istupa koji izazivaju pažnju.

Početkom novembra, i sam papa Franjo je dao intervju za beogradsku "Politiku", što mnogi vide kao najavu njegove posjete, za koju se, naravno, ne zna kada bi se mogla dogoditi. No, Crkva je institucija gdje vrijeme drugačije teče.

Posjeta pape Franje Beogradu je, zna se već dugo, njegova davna želja, i to zbog Papine ekumenske politike, pogotovo uspostave saradnje i veza sa pravoslavljem, a SPC se, uz Rusku pravoslavnu crkvu, smatra vrlo jakom i utjecajnom crkvom, kao posjeta zemljama u kojima je katolička zajednica u manjini.

No, treba reći da je još 2018. godine državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin posjetio Srbiju te se već tada nagađalo da je došao da ispipa teren je li ta posjeta uopće moguća i ostvariva. A koliko je papi Franji važna Srbija, vidjelo se i u maju 2019., kada je intervju za "Politiku" dao Pietro Parolin. U intervjuu je eksplicitno zatražio pravoslavno-katoličku saradnju.

"Želja Svete Stolice je da sve vjerske zajednice ove regije budu u stanju da zajednički zakorače na put istinskog pomirenja i da mogu postati model prevladavanja konflikata za cjelokupno društvo", rekao je tada Parolin, koji je, usput, sigurno ne slučajno, spomenuo odlične odnose pape Franje i patrijarha Irineja.

No, posjeta Beogradu ima nekoliko otežavajućih okolnosti. Svakako da su pitanja Jasenovca i Alojzija Stepinca vrlo važna "stavka" za tu eventualnu posjetu, ali i stav SPC-a prema toj eventualnoj posjeti, jer kažu dobrom obaviješteni krugovi u Beogradu, takav događaj neće proći bez "odobrenja ili dogovora" sa RPC-om, pogotovo dok je na čelu SPC-a patrijarh Irinej. Papina eventualna posjeta imala bi i velike političke reperkusije u samoj Srbiji, koja je u nacionalističkom neomiloševićevskom zanosu, mada Aleksandar Vučić, koliko se zna, ne bi imao ništa protiv, ali ipak ne smije na svoju ruku, bez dogovora s vrhom SPC-a, gdje, također, vlada otpor posjeti mnogih visokih crkvenih dostojanstvenika.

Vučić je 2019. godine bio u Vatikanu na susretu sa Papom, gdje je rečeno da je u budućim odnosima Hrvata i Srba jako bitna uloga Svete Stolice. A u Beogradu se uvijek posebno ističe kako Vatikan, uprkos "pritiscima", nije priznao neovisnost Kosova (to je istaknuto i u podnaslovu Papinog intervjua za "Politiku"). Kamen spoticanja je i nekadašnji zagrebački nadbiskup Stepinac.

„Jutarnji“ podsjeća da papa Franjo odugovlači sa "svetošću" Stepinca upravo zbog SPC-a. I u intervjuu IKA-i beogradski nadbiskup Hočevar je rekao da se "premalo racionalno pristupa tom pitanju, jer nismo sve proučili". Hočevar, doduše, kaže da ga je Crkva proglasila blaženim, "priznala ga je i svetim", ali je ipak nadopunio kako misli da je "bilo premalo proučavano" te "kada se proučavao slučaj Alojzija Stepinca, ne znam jesu li svi arhivi bili dovoljno proučeni? Zato sam već tada postulatoru (Batelji) govorio da bi, po mojem skromnom mišljenju, trebalo stvoriti mnogo jači i bolji povijesni okvir", rekao je Hočevar u razgovoru za IKA-u.

No, u tome se spominju i neke teške prepreke - sam patrijarh Irinej i Alojzije Stepinac, za čiju "svetost" u Srbiji ne žele niti čuti. Nuncij Luciano Suriani je u svom ljetošnjem intervjuu IKA-i rekao da su sa strane Svete Stolice i pape Franje prijeđeni svi mogući putevi kako bi se uklonila svaka sumnja oko Stepinca. Tada je, navodi IKA, zatražena i uspostavljena komisija, sastavljena od članova Srba i Hrvata, koja je omogućila da se obnovi dijalog, koji je bio prekinut, a koji je donio određene plodove. Želja je obje strane da se taj dijalog nastavi kako bi se bacilo svjetlo i na druge aspekte tog historijskog razdoblja, bolnog i kontroverznog. "U svakom slučaju, bilo bi mi žao da ti događaji nastave biti nesavladiva prepreka u odnosima između Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve, jer je to i rana na našem kredibilitetu kao kršćana'", istaknuo je nuncij Suriani.

No, neki crkveni i politički krugovi čak špekuliraju o vrlo "revolucionarnoj" mogućnosti koja se provlači kako bi Papa, upravo zbog normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa, mogao u sklopu "beogradske turneje" možda svratiti i do Zagreba, dok neki spominju da bi papa Franjo mogao, jer toliku hrabrost ima, možda obići Jasenovac i Vukovar. To se tek usput spominje, onako u pola glasa, više kao nečije nagađanje ili nečija želja nego, za sada, kao stvarna mogućnost.