Tada je Radončićev "Dnevni avaz" još bio dominantan medij s obzirom na to da su se Facebook i internet portali tek počeli pojavljivati. Osim podrške "Avaza", Radončićev politički projekt je imao i direktnu podršku tadašnjeg rukovodstva Islamske zajednice, na čelu sa Mustafom ef. Cerićem. Činilo se da je samo pitanje vremena kada će se Radončić naći na poziciji člana Predsjedništva, a njegova stranka preuzeti primat SDA i Stranke za BiH.

Već 2014. godine, Radončić se, iako je ponovo izgubio utrku, popeo na čak 201 hiljadu glasova u utrci za člana Predsjedništva BiH, a njegova stranka je, otkad ga je Zlatko Lagumdžija uveo u vlast 2012. godine, postala neizostavan faktor u svim kombinacijama vlast.

Radončić je od 2012. godine bio u vlasti sa SDP-om, sa SDA, sa "šestorkom", pa ponovo sa SDA, a nakon nedavnih lokalnih izbora – nastoji se priključiti tzv. četvorci (NiP, SDP, NS i NBL). Vrijedi naglasiti da je tokom čitave protekle decenije Radončić imao izuzetno dobre odnose s Dodikovim SNSD-om i Čovićevim HDZ-om, skoro nikad ne razmijenivši tešku riječ s njim, čak ni u vrijeme njihovih najtežih napada na državu; štaviše, Radončić se redovno ujedinjavao sa SNSD-om i HDZ-om u borbi protiv „političkog Sarajeva“.

Ključne dvije teme oko kojih je Radončić uvijek držao stranu osovini Dodik-Čović su pravosuđe i optuživanje Bošnjaka za vjerski ekstremizam. S jedne strane, Radončić se nadao da će Dodik i Čović, kada zavladaju pravosuđem, dati i njemu komad kolača, tj. dio utjecaja u pravosuđu, kako bi se zaštitio od eventualnih krivičnih procesa. S druge strane, uporna Radončićeva „borba“ protiv ekstremizma bila je način da se dodvori srpskoj, hrvatskoj te islamofobnim dijelovima međunarodne javnosti. Od početka svog djelovanja, Radončić je dosljedno zauzeo poziciju „poželjnijeg partnera“ od SDA, nadajući se da će ga na tron bošnjačkog lidera instalirati Srbi, Hrvati ili međunarodna zajednica, a ne narod.

A zatim na izborima 2018. godine Radončić je s nekadašnjih 200 hiljada glasova u utrci za člana Predsjedništva pao na 75 hiljada, što znači da je izgubio čak 125 hiljada glasova!

Najveći udarac Radončić i njegova stranka jednog lica doživjeli su na tek održanim lokalnim izborima, osvojivši tek nešto više od 35 hiljada glasova, kada se saberu rezultati SBB-a u svim općinama u kojima je nastupao. Kada se ovaj broj glasova SBB-a uporedi s vrhuncem podrške koju je imao prije šest godina, jasno je da je riječ o najvećem padu jedne političke opcije ikada u tako kratkom vremenskom periodu.

S obzirom na nezaustavljivi trend pada, skoro je izvjesno da do idućih izbora SBB i Fahrudin Radončić politički neće postojati. Jedini način da Radončić politički preživi jeste da mu SDP i stranka Elmedina Konakovića dopuste da ponovo uđe u njihovu grupaciju, što proteklih dana neprestano predlaže "Dnevni avaz".

Ako se prisjetimo vlade "šestorke", kada je Konaković oborene glave morao ići u toranj ili pisati pisma u kojima se ponižavao pred Radončićem, nazivajući ga „predsjedniče“, izgleda da se kolo sreće potpuno okrenulo. Sada se politički davljenik Radončić ponižava pred Konakovićem ne bi li ga primio na palubu i spasio. 

Dvije su stvari sasvim sigurne. Pod jedan, ukoliko Konaković i SDP spase Radončića, iako, objektivno, nemaju potrebe za tim, stavit će sebi zmiju u njedra i samo je pitanje vremena kada će ta zmija početi da im radi o glavi. Pod dva, ma u kakvoj političkoj poziciji bio, Radončić se nikada neće okrenuti protiv Dodika i Čovića. To, očigledno, nije pitanje političkih kombinacija, već jednog tajnog i trajnog političkog saveza.

(S. B.)