Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) očekuje snažan pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini.

Stagnacija će se osjetiti u svim sektorima društva i ekonomije, a u naredne dvije godine ne očekuje se rast realnog BDP-a iznad 3%, navodi se u drugom krugu projekcija ključnih makroekonomskih agregata za period 2020 – 2022. godina koji je objavila Centralna banka Bosne i Hercegogivne.

Ovako umjerenim stopama rasta, dostizanje pretkriznog nivoa ekonomske aktivnosti očekuje se najranije 2022. godine.

Prethodna projekcija snažnijeg oporavka u 2021. godini je pomjerena za kraj projekcijskog perioda, prvenstveno zbog intenziteta drugog vala pandemije, ali i slabijeg od očekivanog efekta vladine potrošnje na ekonomsku aktivnost u zemlji tokom 2020. godine.

Tabela prikazuje vrijednosti srednjoročnih projekcija ključnih makroekonomskih agregata proizvedenih u Uredu vodećeg ekonomiste CBBiH.

U tekućoj godini se očekuje kako će jedino rast državne potrošnje donekle ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti, dok će sve ostale komponente bruto društvenog proizvoda bilježiti značajan pad.

Uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada, pada ino doznaka, smanjene kreditne aktivnosti te smanjenja potrošačkog optimizma, očekuje se snažan pad lične potrošnje u 2020. godini. Jedino u slučaju ove komponente agregatne potrošnje ne očekuje se povratak na pretkrizni nivo do kraja 2022. godine.

U 2021. i 2022. godini očekuje se rast značaja investicija u generisanju bruto društvenog proizvoda, pod pretpostavkom održavanja kontinuiteta javnih investicija. U skladu s trendovima u realnoj ekonomiji, blaže jačanje inflatornih pritisaka očekuje se tek od naredne godine.

Objavljivanje narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH za period 2021. – 2023. godina planirano je za maj 2021. godine.

U narednim objavama, trenutne projekcije za 2021. i 2022. godinu mogu biti podložne snažnijim revizijama ukoliko se epidemiološka situacija ne poboljša do kraja prvog polugodišta naredne godine i ukoliko negativni efekti na ekonomsku aktivnost u glavnim trgovinskim partnerima budu znatno lošiji u odnosu na naše projekcijske pretpostavke.

Projekcije mogu biti korigovane i na više ukoliko se epidemiološka situacija, zbog pronalaska vakcine, znatno poboljša u zemlji i svijetu, već u prvom polugodištu, što bi rezultiralo bržim oporavkom turističke i vezanih djelatnosti. Takođe, projekcije mogu biti korigovane na više i ukoliko se intenziviraju javne investicije i provedu neke od dugo najavljivanih strukturnih reformi.