Miodrag Živanović sa Filozofskog fakulteta u Banjaluci za televiziju N1 je komentarisao podizanje optužnice protiv pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu koju je podiglo Tužilaštvo BiH. To je po njemu signal da se može drugačije. Kako je BiH mogla dozvoliti registraciju ovakvog udruženja, mogu li se ovaj i slični pokreti iskorijeniti? Da li su ovakve ideologije neuništive i kakvi su zakonski okviri - teme su o kojima je sa Živanovićem razgovarao Semir Mustafić.

Teško je reći da je bolje vrijeme za našu državu, ali u svakom slučaju to je po meni, nije čak ni korak jer je malog dometa, nego je signal da se može drugačije raditi. Ne samo u ovom, nego i u drugim slučajevima, al trebaće nam vremena i kadrova i drugačije organizacije, pravosuđa, uključujući i tužilaštvo i druge institucije pravosuđa, da se te stvari izvedu na čistac i da se riješe tako što se neće oko svega i svačega praviti revizije prethodnih historijskih događanja", kazao je.

Kako je BiH mogla dozvoliti registraciju takvog udruženja?

Ja ću to reći najjednostavnije - to su zapravo sve posljedice vladajućeg populizma, jer od populizma je samo mali korak do fašizma. To je takav model ustrojstva društva. Mi smo nažalost napravili tri populizma u BiH. Kod nas je sve puta tri. Onda nam se svako malo pojavi na jednom kraju populizma jedna revizija, na drugom kraju druga, na trećem neka neočekivana peta, šesta. Moraju se ugraditi mehanizmi, kao što je recimo u drugim zemljama. Imamo na Zapadu dosta tih zemalja, recimo ako hoćete i Unije. Imamo čak i tih naših komšijskih dijelova Unije ovdje na Balkanu gdje je to regulisano, koje se političke partije mogu registrovati, koji politički programi, ne može se svaki registrovati. Šta je sa članstvom koje se okuplja, kako to kažu političari, na skupovima tih subjekata.

A može li društvo iskorjeniti fašizam i ovakve pokrete?

Moram tome dodati i nacizam, to je samo teži oblik. Fašizam i nacizam su ideološki pa kao hoćemo i po programima, i teorijskim osnovama, nešto što je neprimjereno normalnim društvima. To bi zapravo trebalo eliminisati. Posebno su opasne, ne pojavne forme, već temelji npr. ovakvih devijacija. Ako se to napravi, onda tu nema problema. Onda se kao ishodište mogu donjeti ovakvi ili onakvi zakoni, kako to sankcionisati i kako ne dozvoljavati, ne samo afirmaciju toga, nego i uzimanje vlasti od strane takvih društvenih pokreta/partija. Kako rekoh, imate u tim državama Evrope, prije svega, a i drugih država u svijetu, određeno u njihovim zakonima do koliko procenata glasova može ići neka takva fašistička/ nacistička partija, koliko joj se može priznati, a priznaje joj se toliko da ne može da uzme vlast.

Jesu li ove ideologije neuništive?

Ne vjerujem da se to može u nekom stopostotnom obliku iskorjeniti. To je teško učiniti jer ta totalitarna ideologija ili misao, da još šire kažem, ona je zapravo u temelju ljudskog mišljenja. Koliko će se toga u procentima verificirati u životu, konkretnim društvima, o tome je teško govoriti. Postoji jedno viđenje unutar filozofskih krugova npr. da su samo dvije ideje u historiji čovječanstva bile ostvarene do kraja, dakle apsolutno. Jedna od tih ideja je nacizam, a druga je Staljinizam. Ni jedna od ovih, da ih tako nazovemo, ideja/ koncepata/ zamisli, tokom svih milenija nije ostvarena bez ostatka,samo ove dvije jesu. Da li to znači da se jedino takve ideje mogu ostvariti do kraja, to je kontra pitanje. A ove druge ne mogu, ove ljudske, demokratske,slobodarske, građanske.

Zakon o ukidanju radikalnih udruženja naredni korak?

Pomenuo sam dosta ovih država koje imaju ta demokratska uređenja. Ona su različita međusobno. Oni su donjeli te zakone. Političke volje nema. Mi imamo tri političke volje. Kod nas je to problem. Čak i sve naše institucije na nivou države BiH su trojne. To je veliko umijeće, te rogove u vreći složiti. Uglavnom to ne uspijeva i eto šta onda imamo. Ustvari mi imamo slobodan poligon. Ne treba samo izbrisati četničku ideologiju, već i ove druge koje su slične tome. Ako je nešto moguće, moguće je samo ako se isti stav zauzme protiv svih.