DŽABA GA JE VUČIĆ BRATOM ZVAO, SVE PADA U VODU: "Financial Times" srušio sve snove predsjednika Srbije

Kako piše "Financial Times", kinesko kreditiranje u inostranstvu naglo je opalo usljed ponovne procjene inicijative "Pojas i put".

  • Svijet

  • 13. Dec. 2020  14. Dec. 2020

  • 2

Ne tako davno, u maju 2017. godine, kineski lider Xi Jinping stao je u Pekingu pred dvoranom od skoro 30 šefova država i delegata iz preko 130 zemalja i proglasio "projekat vijeka", prenosi Direktno.rs.

Ovo nije bila hiperbola. Kina je obećala da će potrošiti oko jedan bilion dolara na izgradnju infrastrukture uglavnom u zemljama u razvoju širom svijeta - i skoro sve to finansirat će putem sopstvenih finansijskih institucija. Prilagođeno inflaciji, ovaj ukupan obećani iznos bio je otprilike sedam puta veći od onog što su SAD potrošile kroz Maršalov plan za obnovu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Ali prema podacima objavljenim ove sedmice, stvarnost naglo odstupa od scenarija gospodina Xija. Ono što je zamišljeno kao najveći razvojni program na svijetu raspliće se u ono što bi moglo da postane prva kineska dužnička kriza u inostranstvu. Kreditiranje kineskih finansijskih institucija koje upravljaju "Pojasom i putem", zajedno sa bilateralnom podrškom vladama, palo je s litice, a Peking je zaglibio u pregovaranju o dugovima sa mnoštvom zemalja, piše Financial Times.

Podaci koji opisuju kineski problem potiču od istraživača sa bostonskog univerziteta koji vode nezavisnu bazu podataka o kineskim inostranim finansijama za razvoj. Otkrili su da su se krediti Kineske razvojne banke i Kinesko-izvozne uvozne banke srušili sa najvišeg nivoa od 75 milijardi dolara u 2016. godini na samo četiri milijarde dolara prošle godine.

U globalnom finansiranju razvoja, tako oštro smanjivanje pozajmica od strane kineskih banaka predstavlja zemljotres, naročito u Aziji, Africi i Južnoj Americi, gdje kineski krediti također čine veliki dio finansiranja infrastrukture - očekuje se da će se jaz između potrebnog i dostupnog također proširiti.

Prema kineskim stručnjacima, smanjenje aktivnosti kineskih banaka u inostranstvu dio je šire slike Kine koja smanjuje investicije van zemlje i fokusira više resursa u samu Kinu. Nedavno usvojena politika Pekinga o "dvostrukoj cirkulaciji" predstavlja koračnu promjenu u odnosu Kine sa vanjskim svijetom. Politika, koja je prvi put pomenuta na sastanku politbiroa u maju, stavlja veći naglasak na kinesko domaće tržište - ili unutrašnji promet - a manje na trgovinu sa vanjskim svijetom.

Sve u svemu, kinesko preispitivanje odaje prešutno priznanje da je njegovo inostrano kreditiranje loše zamišljeno. Fotografije sa Foruma "Pojas i put" 2017. godine - mjesta na kojem je gospodin Xi proglasio ambiciju "projekta vijeka" - nagovještavaju šta će postati fatalna mana programa.

Pored gospodina Xija na uzastopnim portretima bili su autoritarni lideri zemalja sa velikim dugovima i nenaplativim "junk" obveznicama, poput Aleksandra Lukašenka, Hun Sena iz Kambodže, Aleksandra Vučića iz Srbije, Uhuru Kenijate iz Kenije i nekoliko drugih.

Održivost duga, odnosno sposobnost država dužnika da vrate svoje zajmove - morale su biti dio svake ponovne procjene inicijative "Pojas i put", kaže Kevin Gallagher, direktor Centra za globalnu razvojnu politiku Univerziteta u Bostonu, koji je prikupio podatke o kineskim pozajmicama u inostranstvu.

Sklonost kineskom kreditnom angažovanju kod diplomatskih saveznika najspektakularnije prikazuje Venecuela. Između 2007. i 2017. godine, Kineska razvojna banka pozajmila je Venecueli skoro 60 milijardi dolara, cementirajući odnos koji je Hugo Chavez, bivši predsjednik Venecuele, okarakterisao kao "Veliki zid" protiv američkog hegemonizma, a sada prebira kroz gomilu od 150 milijardi dolara neplaćenog duga, gurajući svoja potraživanja protiv rivalskih kreditora.

Ponovno pregovaranje o dugu naraslo je kako je pandemija zatvorila ekonomije zemalja u razvoju. Izvještaj konsultantske kuće Rhodium Group kaže da se najmanje 18 procesa pregovaranja o dugu sa Kinom vodilo 2020. godine, a 12 zemalja je još uvijek pregovaralo sa Pekingom do kraja septembra, pokrivajući 28 milijardi dolara kineskih kredita.

Zasad se čini da Peking želi da nastavi sa mekim dodirom, odlažući plaćanja kamata i reprogramirajući zajmove. Ali iskustvo jača rastući osjećaj opreznosti koji sada uliva veliki projekat gospodina Xija.

Naglašava se da je sve dio kineskog učenja kao sile u usponu, preuzimajući manjkavi model koji je izgleda djelovao kod kuće, gradnje velikih infrastrukturnih projekata, i pokušao to primjeniti u inostranstvu.

Sagovornik Financial Timesa na kraju zaključuje:

"Historijski gledano, većina infrastrukturnih procvata je propala. Da li Kina može da izbjegne tu sudbinu, može zavisiti od njene sposobnosti da pregovara o zajmovima sa zemljama kojima je hitno potrebno olakšanje duga. Ako Kina ne bude u stanju ili ne želi da pruži dovoljno olakšica svojim zajmoprimcima, mogla bi se naći u središtu dužničke krize na tržištima u razvoju".

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...