"Ja vjerujem u to (ruske vakcine) i ne vjerujem u komercijalne priče koje dolaze sa Zapada. U Rusiji vakcinu pravi država i vakciniše svoje stanovnike. To znači da treba imati povjerenje. Za razliku od ovih zapadnih pretendenata ko će prije napraviti vakcinu na Zapadu", kazao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik dan uoči posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Bosni i Hercegovini. On je dodao da postoje brojne špekulacije u vezi sa zapadnim vakcinama, "da će vakcine sa Zapada uticati na sterilitet stanovništva i mnogo čega drugog".

O ruskim vakcinama Dodik je razgovarao prije dva mjeseca sa ministrom Lavrovom, koji mu je potvrdio "da ćemo onog trenutka kada vakcina koju Rusija usavršava, bude prvi dan stavljena na raspolaganje građanima Ruske Federacije, i mi imati mogućnost da tu vakcinu dobijemo".

OLAKO OBEĆANA VAKCINA

Jučer je Kiril Dimitrov, šef ruskog direktnog investicijskog fonda (RDIF), koji je investirao u razvoj ruske vakcine Sputnjik V, poručio kako je više od 50 zemalja svijeta naručilo oko 1,2 milijarde doza ruske vakcine. On je kazao i da Sputnjik V ima učinkovitost veću od 95 posto u trećoj fazi ispitivanja. Također, on tvrdi da Sputnjik V daje imunitet koji traje dvije godine, dok američki "Pfizer" osigurava imunitet od svega nekoliko mjeseci.

Kako, zapravo, stoje stvari s ruskom vakcinom Sputnjik V i njenom masovnom upotrebom. Podsjetimo, prije pola godine, na počeku pandemije koronavirusa, dok su u ostatku svijeta dominirale prilično pesimistične prognoze o tome kada bi efikasna vakcina protiv korone mogla biti dostupna (spominjala se kao realnost i 2020. godina), Rusija je šokirala svjetsku zdravstvenu zajednicu tvrdnjom da su oni već proizveli prvu vakcinu protiv koronavirusa na svijetu - Sputnjik V.

No, ta je euforija kratko trajala. Ruska vakcina je registrirana 12. augusta, ali se do danas vakcinisalo svega oko 100 hiljada ljudi. To je simbolična brojka u odnosu na 140 miliona ljudi, koliko živi u Rusiji. Razlozi za skepičnost glede ruske vakcine bili su dijelom političke prirode, a dobrim dijelom su imali naučnu pozadinu. Rusija je svoju vakcinu registrirala po " hitnoj proceduri", mimo definiranog protokola, koji predviđa tri faze u testiranju, preskočivši zadnju fazu, koja uključuje najveći broj volontera, odnosno nastavili su je nakon što je vakcina registrirana.

Možda je to u tom trenutku imalo jednokratne propagandne efekte, ali "olako obećana brzina" će ih u kasnijem periodu skupo koštati. Činjenica da se do vakcine tako brzo došlo "prečicom", "na blef", umanjila je kredibilitet, a on je povezan s ogromnim biznisom za koji se natječu najveće svjetske sile.

U ovom trenutku niti za jednu vakcinu, a ima ih nekoliko, ne može se reći koliko je efikasna i kolike će nuspojave kod ljudi proizvesti. Nakon prvog vakcinisanja u Britaniji sredinom prošle sedmice, dvije su osobe imale simptome srednje težine nakon vakcinacije "Pfizer-BioNTech" vakcinom, nakon čega je britanska regulatorna agencija upozorila korisnike da se ne bi trebale vakcinisati osobe koje imaju historiju alergijskih reakcija. To je podiglo kredibilitet "Pfizerovoj" vakcini, jer se pokazalo da su samo kod dvije osobe nastale određene nuspojave.

S ruskom vakcinom je problem što su prema njoj skeptični i u svijetu, ali i u Rusiji, zbog njenog ranog i "na brzu ruku" provedenog registriranja.

Prema najnovijem Ipsosovom ispitivanju javnog mnijenja, provedenom u 27 zemalja o povjerenju građana glede vakcinisanja, pokazalo se da su Kinezi najspremniji za vakcinisanje protiv koronavirusa, dok su Rusi najskeptičniji. Ovdje se može govoriti i o povjerenju javnosti u njihove vlade. Svega 54 posto građana Rusije je spremno vakcinisati se, a ispod 60 posto stoje i Poljska, Mađarska i Francuska. Od evropskih zemalja, najveće povjerenje u vakcinaciju imaju građani Velike Britanije, 85 posto ih se spremno vakcinisati.

No, još gore brojke donosi ruski centar za istraživanje javnog mnijenja "Levada": prema njihovom istraživanju, svega 27 posto Rusa vjeruje u službene brojke koje daje Vlada u vezi s brojem zaraženih i preminulih, pola smatra da su brojke prevelike, a druga polovina da su premale. Dakle, Rusi u ogromnom broju nemaju povjerenje u svoje vlasti pa samim tim ni u vakcinu koju su one proizvele!

KO VJERUJE U RUSKU VAKCINU

No, Rusi posljednjih dana s ogromnom pažnjom prate šta se dešava u Velikoj Britaniji, a od danas i u Sjedinjenim Američkim Državama. Ako se tamo pojave nove nuspojave, to bi promijenilo brojke i kada je riječ o njihovom povjerenju u vakcinaciju.

Povjerenje Zapada prema ruskoj vakcini Sputnjik V je na niskom nivou. Naučnici u svojim raspravama otvoreno, pa i sa podsmijehom, odbacuju rusku vakcinu, što nije slučaj s kineskom vakcinom, koja je u pripremi i o kojoj se razgovara na ozbiljan način.

Razlog rezerviranosti svjetske javnosti jeste što je od početka slučaj s registriranjem ruske vakcine politiziran, najprije od Rusa samih, a kasnije i od zapadne političke i naučne javnosti.

No, postoji još jedan vrlo ozbiljan problem s ruskom vakcinom - problem njene proizvodnje. Rusija nema dovoljno poizvodnih kapaciteta da bi proizvela vakcinu kako za svoje vlastite potrebe, tako ni za eventualni masovniji izvoz. Izlaz pokušavaju ponaći u saradnji s nekom drugom zemljom koja bi dala svoje proizvodne pogone, a najperspekivniji partner u početku je bila Indija. Ali, i tu se uplela politika, jer uprkos dobrim odnosima ove dvije zemlje, Indija je i veliki američki partner tako da je realno očekivati da se ta proizvodnja blokira.

Prošle sedmice, stigle su informacije iz Turske koje su dovele u pitanje raniju najavu da bi se ruski Sputnjik V mogao prozvoditi u Turskoj. Turski ministar zdavlja Fahrettin Kocu rekao je za medije da se ruska vakcina neće nabavljati, jer "ne zadovoljava dobre laboratorijske uvjete". Izjava je stigla u trenutku kada Turska provodi treću fazu testiranja ruske vakcine. Istovremeno je ministar Koc kazao kako će Turska u narednim danima primiti veliku pošiljku kineske vakcine Sinovac Biotech.

Niko sa sigurnošću ne zna koliko je uopće Rusija proizvela doza vakcine. Vladimir Putin je počektom ovog mjeseca rekao kako "Rusija ima ili će imati uskoro dva miliona doza". No, samo dan ranije, zamjenica ruskog premijera Tatjana Golikova rekla je kako Rusija ima svega 165 hiljada doza.

Vakcina Sputnjik V se mora prevoziti i skaldištiti na -18 stepeni. To nije pretjerano u poređenju sa "Pfizerom" vakcinom, koja se mora čuvati na čak -70 stepeni. U Rusiji je problem što većina tamošnjih bolnica nema takve kapacitete. Problem je i prilično kompliciran prijevoz kamionima. 

No, uprkos tome, vidjeli smo da ruski zvaničnici najavljuju da je više od 50 zemalja u svijetu zainteresirano za njihovu vakcinu i da je potražnja oko 1,5 miliijardi doza. Treba reći da je cijena dvije doze ruskog Sputnjika V nešto ispod 20 dolara te da je on konkurentan u odnosu na druge vakcine, "Pfizerovu" i "Moderninu".

Sudbina ruske vakcine je vrlo neizvjesna pa se među tamošnjim liberalnim kritičarima vlasti najavljuje najgori scenarij - da bi vlast zbog eksponencijalnog širenja zaraze koronavirusom mogla naručiti vakcine sa Zapada, vjerovatno švedsko-britansku "Astra-Zenecinu" vakcinu.  Pandemija koronavirusa ostavila je i ostavlja ogromne posljedice po rusku ekonomiju (koja je, osim toga, i pod sankcijama Zapada) i vjerovatno vlast neće čekati da vidi kako će se rasplitati stvar sa Sputnjikom V nego će posegnuti za drugim, provjerenim vakcinama sa Zapada. Do toga dana nikako nije daleko kako se čini.

("SB", "Advance.hr")