FEDERALNI PARLAMENTARCI U USK: Ovo su zaključci Komisije za sigurnost nakon sjednice u Bihaću

“Imali smo skučen pojas življenja u Bihaću i Kladuši. U samom pojasu Bire bilo je oko 20.000 stanovnika i u 2018. i 2019. imali smo veći broj krivičnih djela, incidenata i prekršaja..."

  • Društvo

  • 14. Jan. 2021  14. Jan. 2021

  • 0

U Bihaću je danas održana hitna sjednica Komisije za sigurnost Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH posvećena sigurnosnoj situaciji uslovljenoj migrantskom krizom.

Sjednici su prisustvovali i drugi predstavnici vlasti USK i drugih instituciju. U uvodnom dijelu sjednice izlagači su bili premijer USK Mustafa Ružnić, ministar unutrašnjih poslova Nermin Kljajić i policijski komesar Mujo Koričić te predstavnici Službe za poslove sa strancima, Granične policije, Federalne uprave policije i Grada Bihaća.

Članovi Komisije danas su obišli lokalitet Lipe. Ističu da uslovi još nisu dobri, ali da su bolji nego što su bili.

Predsjednik Komisije Damir Mašić kazao je nakon sjednice da se nisu bavili humanitarnim aspektom migrantske krize niti je to njihova nadležnost. Komisija je usvojila nekoliko zaključaka.

“Parlament FBiH očekuje od sigurnosnih agencija na svim nivoima da uspostave učinkovit sistem koordinacije i usklade aktivnosti kontrole, boravka i kretanja migranata u našoj zemlji. Od svih policijskih agencija se zahtijeva da u okviru svojih nadležnosti pojačaju aktivnosti na utvrđivanju identiteta migranata koji se zateknu i kontrolišu na svojoj teritoriji. PD PFBiH od EK i njenih organizacija IOM, UNHCR zahtijeva da kontejnere koji se nalaze u Biri, konačno stave na raspolaganje nadležnim institucijama u BiH. PD PFBiH zahtijeva od nadležnih zakonodavnih tijela da pristupe hitno izmjenama zakonske legislative koja nije uopšte adekvatna za prilike u kojima mi djelujemo i kojima se suočavamo, a koje bi omogućile adekvatnije i efikasnije postupanje u oblasti upravljanja migrantskom krizom. PD PFBiH traži hitno osiguravanje dodatnih uslovnih smještajnih kapaciteta, tj. privremenih prihvatnih centara u područjima i na teritoriji BiH koji do sada nisu snosili teret migrantske krize”, kazao je Mašić napomenuvši da se to odnosi na područje RS.

Jedan od zaključaka je, također, da PD PFBiH poziva nadležne agencije da izvrše kontrolu svih novčanih tokova koji se odnose na transfere novca koji se odnose na BiH uglavnom putem Western Uniona iz onih država odakle potječu migranti u BiH.

Bit će upućena i inicijativa da Parlament FBiH što prije održi tematsku sjednicu kako bi se usvojili ovi zaključci i kako bi se dodatno osnažilo ono što mi želimo da svojim djelovanjem postignemo, kazao je Mašić. 

Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Nermin Kljajić kazao je nakon sastanka s članovima Komisije za sigurnost Predstavničkog doma Parlamenta FBiH da se vlasti USK zalažu za to da na ovom području bude smješten jedan kamp za migrante kapaciteta 1.500 mjesta, uz postojeća dva kampa gdje su smještene ranjive kategorije.

Istaknuo je kako su članovima Komisije kazali da ni Bira ni Miral ne bi bili prihvatni kampovi da su se oni pitali te da je sa sigurnosnog aspekta upitan i kamp Lipa, koji je odabralo Vijeće ministara BiH.

“Imali smo skučen pojas življenja u Bihaću i Kladuši. U samom pojasu Bire bilo je oko 20.000 stanovnika i u 2018. i 2019. imali smo veći broj krivičnih djela, incidenata i prekršaja. Nakon što je zatvoren kamp, ti pokazatelji u biltenima su daleko bolji kada je u pitanju sigurnosna situacija. Upoznali smo Komisiju da ćemo mi zagovarati da jedan kamp bude u USK sa 1.500 mjesta, a ova dva kampa gdje su ranjive kategorije nemamo ništa protiv da ostanu. Evidentno je da država mora odgovoriti na pitanje koliko migranata može biti u BiH i koliko kampova. Trenutno imamo oko 6.000 migranata u BiH, a ako otvorimo još deset ili 15 kampova, treba reći da li je to 30.000 migranata. Moramo imati neki plan u svakom trenutku da znamo koliko imamo migranata”, rekao je Kljajić.

Kazao je da će i u zimu 2021. godine, ako se nastavi s ovom praksom, imati humanitarnu krizu, jer je veliki broj migranata na ulici i u napuštenim objektima zbog nepostojanja procjene koliko migranata bi moglo biti na kojem području u određenom trenutku. Kada je riječ o Velikoj Kladuši, Kljajić je istaknuo da znaju za migrante koji su u šumama ili improvizovanom smještaju, ali da ne mogu ništa dok se Lipa ne osposobi. 

“Postoji još određeni broj migranata u napuštenim objektima, nakon što se kapaciteti u Lipi uspostave, sa Službom za poslove strancima krenut ćemo u stvaranje boljih uvjeta za te migrante. Smještajni kapacitet je 1.500 i mi ne možemo za 3.000 migranata naći rješenje u USK. Moraju se državne vlasti uključiti i dati odgovor zbog čega imamo uvijek veći broj migranata u odnosu na smještajne kapacitete”, rekao je Kljajić.

Prema njihovim procjenama, u USK se trenutno nalazi oko 3.000 migranata te je samo u Miralu, umjesto planiranih 700, 1.300 mjesta.

Govoreći o vraćanju migranata s teritorije Hrvatske u BiH, kazao je kako su zabilježili 7.210 vraćanja.

Kada je riječ o sporazumu o readmisiji sa Srbijom, Kljajić je kazao kako se on ne poštuje.

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...