NAKON PLAKATA S AMFILOHIJEM, SADA JOŠ I OVO: Poznato ko stoji iza bilborda s Njegoševim likom širom Crne Gore i Srbije

Bilbordi su se nakon božićnih praznika pojavili u gradovima u Srbiji: Subotici, Novom Sadu, Kragujevcu, Valjevu, kao i u pojedinim crnogorskim gradovima, uglavnom na primorju, Budvi, Tivtu, Herceg-Novom...

  • Društvo

  • 15. Jan. 2021  15. Jan. 2021

  • 0

Uz sliku crnogorskog pjesnika i vladara Petra II Petrovića Njegoša i nekadašnje kapele koju je na Lovćenu podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević, stoje poruke: "Obnovimo Njegoševu kapelu" i "Ja hoću da me sahranite u onu crkvu na Lovćenu."

Kampanja s bilbordima događa se nakon što je Crna Gora 4. decembra 2020. dobila novu Vladu, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, liderom koalicije "Za budućnost Crne Gore".

Krivokapić je blizak krugovima u Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), koja je glavni podstrekač inicijative za izmještanje Njegoševog groba.

Konkretno, iza postavljanja bilborda je prosrpski i proruski portal IN4S.

Kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) pojašnjava urednik portala IN4S Gojko Raičević, bilbordi su dio kampanje podizanja svijesti o važnosti takve inicijative ističući da je Njegoš "opšte mjesto", za veći dio ljudi regiona, a ne samo za podlovćenski kraj.

"Njegoš je srpski pisac, jedan od najvećih srpskih mudraca. Bio je duhovni i svjetovni gospodar Crne Gore, u vrijeme kada je Crna Gora bila kao srpska Sparta, zbog čega je sjećanje i svijest o tome prisutno i u Srbiji, i u Republici Srpskoj, i u današnjoj Crnoj Gori", navodi Raičević.

Upitan zašto su bilbordi, osim u Crnoj Gori, gdje je ta tema intenzivirana nakon posljednjih izbora, postavljeni i u Srbiji, Raičević odgovara da su partneri s kojima je pokrenuo akciju dijelom iz Srbije.

Ova kampanja je na liniji višedecenijskih zahtjeva Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i njenih političkih sljedbenika koji traže gradnju kapele na Lovćenu u kojoj bi bili prebačeni Njegoševi posmrtni ostaci, a koji gotovo pola vijeka počivaju u mermernom Mauzoleju, također na Lovćenu.

Zahtjeve SPC-a godinama je odbilajala Demokratska partija socijalista (DPS), koja je izgubila na izborima 30. augusta 2020. godine. Na vlast je došla tročlana koalicija na čelu s novim premijerom Zdravkom Krivokapićem.

Svojevremeno je u razgovoru za Radio Svetigoru Vesna Bratić, koja je, u međuvremenu, izabrana za ministricu kulture, nauke, prosvjete i sporta, imala čak i praktično rješenje za premještanje Mauzoleja.

"Sad, hvala Bogu, ima tehnike i tehničkih mogućnosti. Kapela da se vrati gdje joj je mjesto. Mauzolej negdje niže, jer svakako ne treba da stoji tamo gdje stoji", kazala je ona.

Kapelu na Lovćenu podigao je upravo Njegoš i posvetio je svom stricu, Svetom Petru Cetinjskom.

Pet godina kasnije, 1851, Njegoš je umro i sahranjen je, po svojoj želji, u toj kapeli.

Kapela je oštećena tokom Prvog svjetskog rata. Sedam godina kasnije, 1925, Karađorđevići su u slavu srpskom kralju Aleksandru sagradili novu kapelu.

Podizanje kapele uslijedilo je nakon prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, a zatim Kraljevini Jugoslaviji, pod patronatom upravo srpske dinastije Karađorđevića, čime je Crna Gora izgubila državnost i kada je zvanično detronizovana crnogorska kraljevska porodica Petrović.

Takvi bilbordi u gradovima u Srbiji predstavljaju miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore, kaže Aleksandar Popov iz nevladine organizacije Centar za regionalizam iz Novog Sada.

"Mislim da je ovo nastavak te priče i nije primereno da se u Srbiji pojavljuju bilbordi s takvim porukama. To je stvar koju treba da rasprave unutar Crne Gore i Srbija ne bi trebalo da se meša", ocjenjuje Popov za RSE.

Sociolog Andrija Đukanović kaže za RSE da ga ne iznenađuje što su se bilbordi sa porukom o vraćanju kapele na Lovćenu pojavili u gradovima u Srbiji, jer kako kaže, Srbija Crnu Goru nije nikad vidjela kao nezavisnu državu, već kao svoj prostor.

"Crna Gora nije uspjela da učvrsti svoju suverenost da to pitanje riješi tako da ga svi prihvate kao neospornu činjenicu. Pojavama kao što je ova, želi se uticati na promjenu rezultata referenduma o nezavisnosti iz 2006. godine. Jednostavno, oni koji su pobijedili na izborima prošle godine i njima bliske strukture, prije svih Crkva, bore se za ono što je njihov cilj", smatra Đukanović.

Aleksandar Popov ipak ove poruke stavlja u širi kontekst. On ocjenjuje da se regionalno širenje crkveno-političke kampanje za vraćanje Njegoševe kapele uklapa u ono što se naziva "srpski svet" i predstavlja brigu zvaničnog Beograda za položaj Srba u regionu.

"Počelo je deklaracijom o Srbima u dijaspori koja je trebalo da bude zajednički dokument Srbije i Republike Srpske [jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, drugi je Federacija Bosne i Hercegovine, prim. red.]. Sada se ta priča širi na Srbe koji se nalaze u okolnim državama, a to budi sumnju da i dalje postoje velikosrpske tendencije. Briga o 'srpskom svetu' je legitimna, ali samo ako se sprovodi na način da ne iritira susedne države i da ne pobuđuje sumnje da je reč o mešanju u njihove unutrašnje stvari", navodi Popov.

Zavjet mitropolita Amfilohija

Zahtjevi i kampanja za obnavljanje kapele na Lovćenu intenzivirani su nakon smrti mitropolita SPC-a u Crnoj Gori Amfilohija Radovića 30. oktobra 2020. godine.

Iako je Amfilohije još 2012. zvanično od države tražio obnavljanje kapele, tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je to odbio, prebacujući odgovornost na Vladu. Sljedeće godine, Amfilohije je najavio tužbu ukoliko odgovor Vlade bude negativan.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...